Na današnji dan, prije 29 godina, građani Bosne i Hercegovine opredijelili su se za nezavisnost.
Na referendumu, održanom 1992. godine, čak 64 posto građana se izjasnilo da želi živjeti u “suverenoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini, državi ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.
Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji 29. februara i 1. marta, a označavao je opredjeljenje građana ka budućnosti zemlje, ali ujedno je bio i uvod u krvavu agresiju nad Bosnom i Hercegovinom.
Ipak, na referendum su izašli birači iz cijele države. Za nezavisnost Bosne i Hercegovine glasali su i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci.

Također, ilijašani ove godine obilježavaju i 25. godišnjicu reintegracije općine Ilijaš.
O Danu nezavisnosti, 01. Martu, jednim od najznačajnijih datuma u modernoj historiji Bosne i Hercegovine  i o Danu reintegracije općine Ilijaš za Radio Ilijaš, govorio je profesor historije Faris Marukić.

 „Kada govorimo o tome kako je došlo do nezavisnosti Bosne i Hercegovine, važno je napomenuti genezu raspada Jugoslavije. Godine 1980. Od smrti predsjednika Josipa Broza Tita, pojavili su se predznaci raspada Jugoslavije, koji su kulminirali objavljivanjem Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti i dolazak Slobodana Miloševića na čelo sprskog naroda. Formalno na čelo Srbije ali on je u tom momentu sebe predstavljao kao sveopšteg lidera srpskog naroda.  U  želji da pozicionira srpski narod u novim okolnostima Jugoslavije dovelo je do međunacionalnih tenzija. I to je kulminiralo ratovima unutar Jugoslavije i agresijom na Bosnu i Hercegovinu.

Dan nezavisnosti BiH, je najznačajniji datum u historiji uz Dan državnosti. Odluka o organizovanju nezavisnosti BiH je tekla na sljedeći način. Po izlasku Slovenije i Hrvatske iz sastava Jugoslavije postalo je jasno da neka krnja forma Jugoslavije kako je to rekao prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, neće biti u mogućnosti da funkcioniše. Formirana je komisija koja će se baviti pitanjima raspadom Jugoslavije koja je iznijela određene preporuke na koji način će se disolucija Jugoslavije organizovati i realizirati. Jedna od preporuka kada je u pitanju BiH, bila je potreba organizovanja referenduma za nezavisnost BiH. Ta odluka je proklamovanja 19.movembra 1991. godine. Rok BiH je bio šest dana da predloži Odluku o organizovanju referenduma za nezavisnost BiH, što je izvršeno u roku od tri dana. Već 20. Decembra 1991. godine u međunarodne organizacije je poslana jedna takva Odluka. Formalna odluka unutar institucija BiH donesena je 25. Januara 1992. godine. Od tada zvanično počinju pripreme za organizovanje referenduma koji će se desiti 29. februara i 01.marta 1992. godine. Važno je napomenuti da je organizovanje referenduma bilo sabotirano od strane srpskih članova Skupštine BiH tog perioda. Već 09.januara je formirana neustavna Republika Srpska, koja i dan danas obilježava taj neustavni datum.

Na referendum 1992.godine je izašlo oko 64% od ukupnog broja stanovništva s pravom glasa. Od toga 99% osoba koje su odlučile izaći na referendum, glasali su za nezavisnost BiH. Od tog momenta većina zemalja je priznalo BiH ali je najvažniji momenat priznavanje BiH od strane Evropske zajednice 06. aprila 1992.godine. Nakon toga slijedi priznanje Sjedinjenih Američkih Država a potom u maju iste godine BiH postaje članica Ujedinjenih naroda. To joj daje određena prava i obaveze s akcentom na njena prava jer je tada počela agresija na BiH. To je važno istaći jer Ujedninjene nacije nisu učinile ništa da bi agresiju zaustavile, naprotiv donijele su ranije odluku o zabrani uvoza oružja na prostor bivše Jugoslavije. Na taj način uskratile su pravo BiH na odbranu svog međunarodno zagarantovanog prava na samoodbranu. Naglasio bih da do kraja 1995. godine traje agresija na BiH, koja je imala kulminaciju genocidom u Srebrenici.

O REINTEGRACIJI OPĆINE ILIJAŠ

Nakon tog perioda kreće se u proces pokušaja donošenja mira na ovo područje. Organizovana je Mirovna konferencija u Dejtonu, koja je trajala od 21.novembra 1995.godine. Zvanično potpisivanje se desilo u Parizu 14.decembra iste godine. Po povratku u BiH prvi predsjednik Predsjedništva BiH donio je radosnu vijest stanovnicima Sarajeva da će od tog momenta glavni grad BiH biti deblokiran odnosno da će određena područja koja su prije rata bila u sastavu grada Sarajeva biti slobodna teritorija. To je uključivalo i naš grad Ilijaš. To je značilo da će se 29.februara vratiti u sastav Federacije BiH, odnosno biti reintegriran. Prije toga je reintegrirana općina Vogošća. Reintegracijom ove dvije općine Glavni grad BiH biva deblokiran.

Važno je kazati i na koji način je te kao proces reintegracije općine Ilijaš. Srpske snage su nastojale da prisile svoje stanovništvo da napuste ta područja kroz niz priloga, novinskih članaka, i na druge načine.  Jedna od izjava je bila da televizija RS da će se sva područja iz okoline Sarajeva, koja pripadaju ali i ona koja ne pripadaju Srbima biti uništena ako se ta područja budu morala vratiti muslimanima, kako oni u tom periodu kažu. U Ilijaš se ušlo 29.februara 1996.godine tačno u 08:00 sati ujutro i taj ulazak je trajao do 08:30 sati. Policijske snage koje su ušle u Ilijaš brojale su 85 pripadnika i 50 pripadnika Unprofora koje su trebale osiguravati to područje. Jedna od obaveza koje se morala ispuniti u tom periodu je rok od osam dana za napuštanje područja oko Ilijaša koje su odrešene grupe iskoristile za pljačkanje, paljenje i uništavanje imovine, odvoženje  određenih mašina potrebnih za organizaciju rada što je bilo nastojanje da se razvoj općine Ilijaš uspori na što većem nivou. Na njihovu žalost, to se pokazalo kao veliki neuspjeh. Nakon reintegracije Ilijaša, počinje period njegove obnove i izgradnje.  Ilijaš danas spada u općine koje imaju najbrži ekonomski razvoj u posljednjem periodu.

 

01.mart je datum koji sublimira naše emocije prema BiH kada se posebno trebamo prisjetiti svih ljudi koji su podnijeli žrtvu, svih šehida i poginulih boraca u odbrani naše Domovine i u zaštiti svih njenih građana bez obzira na vjersku pripadnost. To je bio jedan od proklamovanih ciljeva našeg političkog rukovodstva i pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ovo je datum je emotivna veza svih onih koji žive ovdje ali i onih izvan Bosne i Hercegovine sa svojom domovinom. To nas čini ponosnim i obaveza nam je da osiguramo mlađim generacijama istu emociju.

Čestitam ilijašanima Dan reintegracije općine Ilijaš i svim stanovnicima BiH Dan nezavisnosti“.

Razgovarala: Alma Omerović

Share.

Comments are closed.