Evakuacija na aerodromu, u tržnim centrima, a zatim i u dvije škole zbog dojave o postavljenim eksplozivnim sredstvima te Predsjedništvu BiH – vijesti su posljednja tri dana u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Građani zabrinuti za sigurnost, ali i ljuti, jer smatraju da nedostaje adekvatna reakcija nadležnih.
Zabrinuti su za sigurnost, posebno djece. Neki smatraju da se policija bavi “nepotrebnim” stvarima, pored onih ozbiljnijih. Drugi, pak, ne osjećaju zabrinutost.
Proces pronalaženja počinilaca je dugotrajan i zahtijeva veliki broj policijskih službenika koji izlaze na kontradiverzioni pregled, pored toga često se koriste i policijski psi, a zatim se uključuju i druge relevantne institucije.
“Policijski službenici Federalne uprave policije iz odjeljenja za borbu protiv terorizma koji su podruzimali mjere radnje u proteklom periodu na identifikaciji korisnika tih e-mail adresa koje su uputile poruke o postavljenim eksplozivnim napravama vrše provjere putem servisa koji su korišteni, prikupljaju podatke, obrađuju ih i rade na samoj identifikaciji počinilaca”, pojašnjava Srđan Mičić iz Odjeljenja za borbu protiv terorizma.
Broj prijavljenih anonimnih dojava o postavljenim eksplozivnim sredstvima na području Kantona Sarajevo eskalirao je 2022. godine, kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova zaprimilo 237 dojava, 2023. godine taj broj se smanjio na 120, a u prvih osam mjeseci tekuće godine, registrovane su 54 dojave.
“Ovakve aktivnosti po pravilu su koordinirane ukoliko se dešavaju u nizu. Lančano kada se dešavaju, one ne mogu biti slučajne. Pogotovo što se tu radi o jednom obliku psihološkog terorizma i izvršioci kod građana nastoje da izazovu strah i paniku”, ističe Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu.
Sve dosadašnje zaprimljene dojave bile su lažne, a MUP KS u saradnji sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH ulaže napor i nastavlja rad na dokumentovanju i rasvjetljavanju ove vrste krivičnih djela.
