U Hramu Svetog Ilije proroka u Ilijašu za vrijeme naše posjete pred Vaskrs tišina, ali osjeti se uzbuđenje, farbanje jaja uveliko u toku, zelenilo i rađanje proljeća vidljivo svuda oko crkve,a novoj nadi, novom životu nakon mrtvila i božanskoj ljubavi prema čovjeku posvećen je ovaj naradosniji hrišćanski praznik.
O važnosti Vaskrsa, običaju farbanja jaja, čestitanju, božanstvenoj liturgiji, ilijaškom tradicionalnom Vaskršnejm koncertu razgovaramo sa jerejom Pravoslavne crkve Božidarom Tanovićem.
–Sam praznik vaskrenja Gospodnjeg je praznik koji proslavlja uspomenu na dan kada je Gospod Isus Hristos vaskrsnuo iz mrtvih, dan koji znači život za svijet, svakog hrišćanina. Tog dana je Gospod iz svoje svekolike ljubavi postao čovjek, iz svekolike ljubavi ovaplotio se od Duha svetoga i Marije Djeve kako bi čovjeka oslobodio od prvorodnog grijeha i darivao mu ostavarenje naznačenja što znači da daruje vječni život koji je čovjek slobodnom voljom narušio padom u grijeh onda kada je je u Raju okusio plod sa drveta poznanja Dobra i Zla po nogovoru žene, a žena po nagovoru zmije odnosno đavola. Kao što je sa prvim Adamom stvoren svijet, tako se kroz novog Adama Hrista iskupljuje svijet njegovim stradanjem i njegovim silaskom u Ad i razorenjem Ada, Gospod ruši okove smrti i daruje čovjeku život vječni i Carstvo nebesko, objašnjava jerej Tanović značenje Vaskrsa.
Svaki praznik je praznik ljubav, osnov svake vjere je ljubav a naročito u pravoslavlju gdje bez ljubavi nema života. Svako dobro djelo treba biti iz ljubavi a ne iz koristi, živjeti treba radi ljubavi prema Bogu i bližnjima, svaki dan je praznik ljubavi.
Farbanje jaja simbolizuje novo rađanja ni iz čega, rađa se novi život, novi početak, nastavak koračanja- Vaskr znači uzdizanje iznad svega, ponovno rađanje, što je smisao života i uzaludna je vjera i život bez vaskrsnuća.
–Život ovaj na Zemlji je kao treptaj oka u odnosu na život vječni. Čovjek se rađa da bi živio vječno, a da bi živio vječno treba ostvariti uslove koji su prije svega život u ljubavi, život po zapovijestima Božijim, ali opet ne iz straha nego iz ljubavi. Vaskrsenjem se oživotvorava čitava priroda, znači ostvarenje tog vječnog života što je znak kolika je ljubav Božija. Hristos je postradao, pretrpio uvrede, poniženje raspeće na krstu što je u ono vrijeme bila najsramnija smrt da bi spasio čovječanstvo. Isus dozvoljava zarad ljubavi da strada i poziva sa krsta dođite meni umorni i natovareni iskušenjima ovozemaljskog života da vaš teret pređe na mene. Mi treba da prihvatimo tu ljubav i da je pružamo i saživljavamo sa svojim bližnjima a ne dijelimo jer Ljubav je nedjeljiva, kazao je jerej Tanović za Radio Ilijaš.
Danas ne uspijevamo baš živjeti ljubav, opterećeni prolaznostima ovozemaljskim iskušenjima, čovjek ostaje zaslijepljen ne misleći o suštini života, a te naše greške ni sami često nismo svjesni, poručuje Tanović.
Vaskrs se obilježava u svetim hramovima, tradicionalni i najljepši pozdrav je Hristos Vaskrse Vaistinu Vaskrse. Tako se pozdravlja od Vaskrsa do Duhova 50 dana. Vaskrs se proslavlja svetom božanstvenom liturgijom koja ima jaču notu zbog dana Vaskrsenja, a svaka nedjelja je Vaskrs u malom i sjećanje na stradanje i vaskrsnuće Hristovo.
Na kraju razgovora uz čestitanje Vaskrsa vjernicima, jerej Tanović najavio je tradicionalni Vaskršnji koncert Etno grupe Trag, koji će biti održan 08. maja u kino sali Ilijaš sa početkom u 18 sati. Besjedu će održati prodekan Bogoslovskog fakulteta iz Foče „Sveti Vasilije Ostroški „ Vladislav Topalović.
Svi koji imaju ljubavi i dobru volju pozvani su da sa pravoslavcima uživaju u koncertu i proslave Vaskrs i na ovaj način.
Vjerski život pravoslavne zajednice u Ilijašu organizovan je crkvenom opštinom koja se brine o svojim vjernicima, kako u duhovnom, tako i u svim ostalim segmentima života. Iako u Ilijašu živi mali broj pravoslavnih vjernika, oni su predani crkvi i posjećuju sva bogosluženja u crkvi Svetog Proroka Ilije. Bogosluženje se obavlja svake nedjelje u mjesecu i za vrijeme velikih praznika, a ostala bogosluženja u ostalim crkvenim opštinama Breza, Vareš i Nišići.
Razgovarala: Nermina Durić-Kahvedžić
