Intervju sa Tarikom Moćevićem: Predstavljanje projekta „Misli o prirodi!“

U novom izdanju Emisije o turizmu i ekologiji Radio Ilijaša Belma Avdić donosi intervju o projektu „Misli o prirodi!“, čiji je cilj doprinijeti rješavanju problema u zaštiti okoliša i povećati utjecaj civilnog društva, lokalnih zajednica i aktivista na terenu.  O tome i mnogim drugim važnim projektima za Radio Ilijaš govori Tarik Moćević, projektni službenik u Centru za promociju civilnog društva.

Možete li nešto više reći o projektu “Misli o prirodi!”? Koji su osnovni ciljevi ovog projekta i koje su to komponente na kojima se projekat zasniva ?

Prije svega, želim se najiskrenije zahvaliti Radiju Ilijaš na prilici da vaše slušaoce upoznamo sa projektom „Misli o prirodi!“ i, nadam se, podstaknemo ih da razmisle o svom okruženju, problemima sa kojima se susrećemo i svom doprinosu njihovom rješavanju.

„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska u iznosu od tri miliona konvertibilnih maraka. Započeo je u septembru 2019. godine te smo u ovom trenutku prošli više od pola puta u njegovoj implementaciji – i više smo nego zadovoljni postignutim.  Osnovni cilj projekta jeste povećati uticaj civilnog društva, malih lokalnih organizacija i aktivista na terenu, u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Dodatni značaj projekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti okoliša, klime i energije koje je BiH ratificirala. Pet je osnovnih komponenti projekta – Zagovaranje, Eko HUBovi, Eko škole, Mladi i Eko mediji – a vjerujem da ću o svima njima imati priliku više reći tokom intervjua.

 Šta su to Eko HUBovi i koje su to organizacije u Bosni i Hercegovini izabrane da koordiniraju Eko HUBOovima ?

Kompleksnost pitanja okoliša zahtijeva široko djelovanje – kontinuiranu prisutnost na lokalnom nivou, ekspertizu u oblasti zaštite okoliša, umreženost sa lokalnim akterima, mogućnost komunikacije sa mladima, školama i medijima, te kapacitete za pružanje edukativne i stručne podrške drugim organizacijama i školama – sve to nastojimo postići kroz djelovanje Eko HUBova.

Eko HUBovi su mreže organizacija civilnog društva i drugih zainteresovanih strana uključenih u procese zaštite okoliša na određenom području kojima koordiniraju organizacije civilnog društva iskusne u oblasti zaštite okoliša/životne sredine, izabrane na osnovu javnog poziva u okviru projekta “Misli o prirodi!”. Cilj je stvoriti lokalne mreže partnera koje će raditi na zaštiti okoliša kroz uvezivanje i podršku mladim i školama, organizovanje događaja i inicijativa, pružanje podrške kompanijama koje žele djelovati društveno odgovorno, posebno kada je u pitanju zaštita okoliša, te saradnju sa drugim organizacijama civilnog društva i medijima.

Trenutno je na području cijele Bosne i Hercegovine aktivno devet Eko HUBova koji djeluju na teritoriji ukupno 41 opštine, a njihov rad temelji se na direktnim kontaktima sa građanima i građankama, organizacijama civilnog društva, medijima, lokalnim vlastima, kompanijama i školama u svom krugu djelovanja. Tu su različite akcije čišćenja, saradnja sa školama i vrtićima, saradnja sa drugim organizacijama civilnog društva. Posebno je bitan odnos sa lokalnim vlastima koje Eko HUBovi nastoje informisati o rezultatima okolišnih aktivnosti sa njihovog područja te izazvati njihov interes i dobiti podršku u pitanjima zaštite okoliša. Naši Eko HUBovi konstantno organizuju sastanke sa predstavnicime lokalnih zajednica nastojeći ih upozoriti na okolišne probleme sa kojima se zajednice suočavaju i podstaći ih na njihovo rješavanje.

Izabrane organizacije koje koordiniraju Eko HUBovima dobijaju podršku Centra za promociju civilnog društva kroz različite edukacije i logističku pomoć.

 Kada su u pitanju Eko škole, šta je zapravo potrebno da bi jedna škola postala Eko škola, odnosno da bi dobila certifikat Eko škole ?

Mi Eko školama nazivamo škole koje su aktivno posvećene pitanjima zaštite okoliša, kako u samoj školi tako i u lokalnoj zajednici, i to aktivnim učešćem u različitim aktivnostima. U okviru projekta „Misli o prirodi!“ uključili smo 37 javnih osnovnih i srednjih škola iz BiH kroz program Eko škola. Učešće osnovnih i srednjih škola u projektu „Misli o prirodi!” je dobrovoljno i ne ometa primjenu usvojenog nastavnog plana i programa. Njima su ponuđeni različiti resursi – znanje kroz učešće na konferencijama, edukacijama i drugim projektnim aktivnostima, kao i materijalni resursi za unapređenje rada na zaštiti okoliša u iznosu od 6.000,00 konvertibilnih maraka po odabranoj školi.

Škole koje trenutno učestvuju u programu odabrane su na osnovu javnog poziva ali smo, nažalost, bili ograničeni na područja koja obuhvataju Eko HUBovi, odnosno na područje 41 opštine u BiH. Ipak, mi se svakako nadamo produžetku projekta i proširenju škola sa kojima ćemo uspjeti ostvariti saradnju.

Eksperti koje smo angažovali u okviru projekta osmislili su i kreirali mehanizam, odnosno metodologiju, koji odabrane škole moraju provesti kako bi dobile certifikat eko škola, a koji mi jednostavno nazivamo Certifikacijski mehanizam.

Certifikacijski mehanizam Eko škola u BiH je, dakle, metodologija koja opisuje korake i aktivnosti koje škole treba da implementiraju da bi postale Eko škole. Osnovni cilj Certificiranog mehanizma Eko škola u BiH je uključiti očuvanje okoliša/životne sredine na principima održivog razvoja u rad odgojno-obrazovnih institucija u BiH, preko implementacije aktivnosti koje će uvesti vidljive promjene stavova i ponašanja u svakodnevnom životu i radu učenika/ica i uposlenika/ica škole, ali i šire društvene zajednice.

Školama koje su odabrane da učestvuju u programu na osnovu javnog poziva, dodijeljen je priručnik za ispunjavanje neophodnih uslova za dobijanje certifikata te priručnik s modulima o okolišnim/ekološkim jedinicma za osnovne i srednje škole što će omogućiti školama  da napreduju i razvijaju se u ovoj oblasti.

Da bi škola postala Eko škola neophodno je da u svoj odgojno-obrazovni sistem ugradi obrazovanje i odgoj o okolišu i da to postane praksa svakodnevnog života učenika i zaposlenika Eko škole. To je proces koji zahtijeva niz aktivnosti, koje je neophodno provoditi u školi, a koji će imati uticaj i na širu društvenu zajednicu počevši od porodice, kako bi postala certificirana Eko škola. Ekspertski tim Centra za promociju civilnog društva kreirao je Certifikacijski mehanizam za Eko škole, koji definira sve korake i aktivnosti, koje će provoditi odabrane škole.

Kako bi se škola pripremila za certificiranje, obavezna je provesti različite setove aktivnosti:

• Formiranje Eko odbora škole,
• Ocjena stanja okoliša/ životne sredine,
• Kreiranje Akcionog eko plana škole,
• Implementiranje Akcionog eko plana škole,
• Monitoring/praćenje implementiranja Akcionog eko plana,
• Povezivanje redovne nastave sa aktivnostima Eko škole,
• Uključivanje lokalne zajednice u aktivnosti Eko škola.

Tokom maja naš tim je posjetio desetak Eko škola da provjeri trenutne faze implementacija, te im pomogne u prevazilaženju eventualnih prepreka. Bilo nam je drago vidjeti da su, i pored prepreka izazvanih promjenom modela nastave usljed pandemije, škole uspjele nastavile na različite načine provoditi dogovorene aktivnosti.

Jedna od komponenti projekta je i zagovaranje. Nedavno ste održali treninge iz oblasti zagovaranja, a naredni nas očekuju u mjesecu julu. Recite nam nešto više o tome.

Zagovaranje je također jedan od osnovnih segmenata projekta. Unapređenje zaštite okoliša je jedino moguće kroz raznovrstan pristup problemskim oblastima ali i zajedničko djelovanje, sistematičan i naučno utemeljen pritisak civilnog društva na donositelje/ke odluka i zagađivače, te podizanje svijesti o važnosti okoliša u poboljšanju standarda života.

Centar za promociju civilnog društva to radi na različite načine, ali posebno nam je stalo da vještinama zagovaranja podučimo i ostale kolege iz civilnog društva, predstavnike lokalnih organizacija, s obzirom na to da je i osnovni cilj projekta jačanje kapaciteta civilnog društva.

Do sada smo održali treninge zagovaranje namijenjene predstavnicima naših Eko HUBova, ali i ostalim zainteresovanim. Naravno, oni su uvijek otvoreni za predstavnike i predstavnice medija, neformalnih grupa, aktiviste i aktivistkinje za zaštitu okoliša i ostale.

Trenutno smo upravo u fazi organizacije treninga za zagovaranje u Sarajevu, 13. i 14. jula, te ću iskoristiti priliku da pozovem sve zainteresovane da se prijave do srijede, 7. jula, ispunjavanjem obrasca koji mogu pronaći na našoj web stranici mislioprirodi.ba

 Zaštita prirodnih komponenti kreće od pojedinca, a naročito je važno podizanje svijest kod mladih o bitnosti zaštite okoliša. Koliko će ovaj projekat zapravo omogućiti mladima da se uključe u zaštitu okoliša ?

Kao što sam već naveo, cijela jedna komponenta projekta tiče se mladih. Na razne načine pokušavamo uključiti mlade, ne samo u projekat, već i u zaštitu okoliša uopšte – nastojimo razviti svijest kod mladih o važnosti zaštite okoliša, o osnovnim problemima sa kojima se u toj oblasti susrećemo, i neophodnosti da se svi uključimo u njhovo rješavanje. Razlog je jednostavan – na mladima je budućnost i ukoliko kod njih ne razvijemo svijest o važnosti zaštite životne sredine, cijelo društvo, pa i čovječanstvo, u velikim je problemima. Naravno, savjetujući se sa stručnjacima i prateći društvene trendove, pokušavamo do mladih doprijeti putem kanala koji oni najviše koriste.

Tako smo sredinom prošle godine održali nagradno takmičenje za mlade za najbolju fotografiju ili video na temu zaštite okoliša. Ponosni smo što smo primili čak 130 prijava od mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine i da smo ih podstakli da kroz fotogorafiju i video pokažu kako oni vide zašitu okoliša. Dobitnici su dobili bicikl, električni romobil i tablet, tako da ih i kroz same nagrade podstičemo da razmišljaju o prirodi.

Zatim, angažovali smo influensere na instagramu koje mladi prate kako bismo i preko njih promovisali projekat. Društvene mreže su jako bitan faktor promocije.

Trenutno je otvoren i nagradni poziv mladima i za pisanje blogova na temu zaštite okoliša. Na taj način također pokušavamo podstaći mlade da razmisle o svom odnosu prema prirodi.

Sve aktivnosti na projektu su naravno povezane, pa se tako mladima obraćamo i kroz neke druge segmente projekta. Tako, naprimjer, u okviru segmenta projekta koji se tiče medija trenutno održavamo edukaciju za studente novinarstva, nastojeći tu grupu mladih, buduće novinare, podstaći da se u svojoj karijeri bave upravo zaštitom okoliša.

Centralna aktivnost, kada je riječ o mladim, jeste dvodnevni eko kamp za mlade – planiramo održati dva kampa sa po 30 mladih osoba na kojem će oni imati priliku da se kroz druženje i zabavu, kroz najrazličitije sadržaje, edukuju o važnosti zaštite okoliša. Nažalost, zbog pandemije virusa korona proteklu godinu u nekoliko navrata smo bili primorani otkazivati kamp. Trenutno je plan da se održi ovo ljeto te se nadamo da će tako i biti.

U toku je kampanja “Ja sadim, a ti ? Recite nam o kakvoj je zapravo kampanji riječ?

Kampanja “Ja sadim, a ti?” namijenjena je punoljetnim osobama koje nemaju ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i nemaju već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m2).

Ovo je kampanja koju smo osmislili tokom pandemije pokušavajući na taj način pomoći građanima da u tim teškim trneucima potraže spas u uzgoju vlastite hrane. Cilj je dakle motivirati građane i građanke da se okušaju u vrtlarstvu na malom prostoru i u urbanim sredinama i to sve u skladu sa permakulturom koja je bazirana na prirodnim zakonitostima, ekonomična i održiva. Korisnicama i korisnicima koji su direktno uključeni u kampanju omogućen je paket sadnica i sjemena, izrada individualiziranog permakulturnog plana, kontinuirana online podrška, savjeti od strane Eko HUBa Mostar kojim koordinira UG “Nešto Više” i obuke o mikro vrtlarstvu.

Trenutno je aktivan poziv za učešće u kampanji Ja sadim, a ti?, ostalo je još malo slobodnih mjesta, a svakako pozivam i sve koji imaju mini vrt da se prijave na takmičenje za izbor za najljepši mini vrt (rok za prijave je 25.07.).

U toku je nagradni konkurs “Priroda vrišti, ti je opiši!” Kako učestvovati i ko sve ima pravo učešća na ovom konkursu ?

Nagradni poziv „Priroda vrišti, ti je opiši!“ je još jedna u nizu aktivnosti usmjerena prema mladim. Poziv se odnosi na pisanje blogova na bilo koju temu vezanu za zaštitu okoliša – bio da pišete svoje razmišljanje o globalnim ekološkim problemima ili opisujete ono što se dešava u vašoj lokalnoj zajednici… Do sada smo dobili nekoliko zaista zanimivljivih blogova koji su nam otkrili da su mladi BiH itekako zainteresovani za ovu oblast i da traže priliku da kažu nešto o tome. Svakog mjeseca nagrađujemo dva najbolja bloga dodacima u opremi koja će im olakštati ovaj vid aktivizma u budućnost – stalak za mobitel, svjetlo, kamera za PC, vanjski punjač za mobitel…

Još uvijek je preostalo nekoliko nagrada, pa koristim i ovu priliku da pozovem građane da nam se pridruže, napominje naš sagovornik Tarik Moćević, projektni službenik u Centru za promociju civilnog društva.

Razgovarala: Belma Avdić