Prvenstveno je ukazala na to kako stres, anksioznost ili depresija djeluju na nervni sistem.
“Imat ćemo poremećaje u spavanju, što dugoročno može dovesti do bolesti kakve su Parkins ili Alzheimer. Počinje u malim koracima, kada se pretjerano luči hormon stresa zvani kortizol koji je primarni hormon stresa u našem tijelu. On utječe na svaki organ – od nervnog sistema do kardiovaskularnog i probavnog sistema”, kazala je.
Smatra da moderno zdravstveno često ne razumije povezanost između uma i tijela, i to na način da ih posebno tretira.
“Naše mentalno i fizičko zdravlje nisu dva odvojena dijela. Primjera radi, ako osjećamo stres ili depresiju, naše tijelo reagira. Primijetit ćemo rast temperature tijela. Nismo u mogućnosti da kontroliramo svoje pokrete. S druge strane, ako imamo probleme s fizičkim zdravljem, kao što su dijabetes, hipertenzija ili pretilost, imat ćemo mentalne probleme kao posljedicu. Zato je pogrešno odvojeno posmatrati mentalno i fizičko zdravlje. Jedno utječe na drugo i to je uvijek tako u životu”, dodaje Bhargava
Hronični stres može utjecati na srce, kao i na mikrobiom crijeva, uzrokujući čir (ulcer) i sindrom nervoznog crijeva (IBS). Osim toga, može naštetiti reproduktivnom zdravlju i imunološkom sistemu, čime se smanjuje sposobnost organizma da se bori protiv bolesti.
“U našem tijelu postoje ćelije – limfociti koji su zaštitni mehanizam tijela. Ukoliko naš imunološki sistem posmatramo kao vojskom koja nas brani od napada bakterija i virusa, a ukoliko je taj sistem oslabljen zbog mentalnih problema, onda smo više podložni prehladama i infekcijama”, obrazložila je.
Podsjetila je i na to da stres može za posljedicu imati problematične obrasce ponašanja.
“Dok se povećava kortizol, može doći do gojaznosti, depresije i anksioznosti. Kada smo depresivni ili anksiozni, onda smo u potrazi za mehanizmom kojim ćemo odgovoriti na takvo stanje. Najlakši mehanizam jeste emocionalno prejedanje. To je ono kada jedete šećer, nezdravu hranu, a što nam daje instant zadovoljstvo. Zapravo, to je način da se u tijelu oslobodi dopamin. Time se samo određeno vrijeme osjećamo dobro. No, dugoročno, to je put ka pretilosti i problemima sa srcem. Riječ je o jednom zlobnom krugu, a kako bi se taj krug prekinuo, fizičko i mentalno zdravlje se moraju zajedno tretirati”, naglasila je.
Da bi se to postiglo, kako je istakla Bhargava, potrebno je suprotstaviti se tabuima o mentalnom zdravlju, što se odnosi i na radno mjesto. Napomenula je na to da se na radnom mjestu mora voditi računa o mentalnom zdravlju jer je to mjesto na kojem se provede najmanje osam sati dnevno. Nadalje, savjetovala je kuhanje svježe i cjelovite hrane te uspostavljanje ravnoteže između fizičkih aktivnosti i korištenja mobitela i drugih uređaja s ekranom.
Procjena Harvard Medical School je da jedna od dvije osobe tokom života imaju problema s mentalnim problemima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), depresija i anksioznost su nešto što svjetsku ekonomiju u smislu produktivnosti koštaju bilion dolara godišnje.
