Knjiga sedmice: Orhan Pamuk-Zovem se Crveno

Mudri rekoše – Kroz knjige ne putujemo samo u druge svjetove, nego i svoje vlastite.

Zovem se Crveno Orhan Pamuk

Roman, remek djelo  čuvenog turskog pisca Orhana Pamuka-Zovem se Crveno,  koje  Vam danas predstaljaju iz Gradske biblioteke Ilijaš ima elemente istorijskog, ljubavnog, kriminalističkog, ali i filozofskog.

Radi  se o historijskom romanu, ali u njemu nećete naći suhoparne  činjenice, već čudesni svijet Orijenta sa njegovim bojama, njegovom umjetnošću, estetikom i tajanstvenim duhom. Ovo je roman o sudbini slikara minijatura i kaligrafa u Istanbulu s kraja XVI vijeka. Roman o umjetnosti, ljubavi, sreći, životu, smrti.

Istanbul, šesnaesto stoljeće. Izvan zidina raskošnog dvora caruju siromaštvo, kuga, nemoral i nespokoj. To, dakako, ne priječi Sultana da naruči knjigu u slavu svoje vladavine koja će prikazati svu veličinu Otomanskog carstva. U tu svrhu on daje nalog Tetku Efendiji da okupi najbolje iluminatore u zemlji, čija je tajna zadaća da oslikaju knjigu u stilu tadašnjih evropskih majstora. No kako se figurativna umjetnost smatrala povredom islama, ta narudžba nije lišena opasnosti za izvršitelje, zbog čega nijedan iluminator ne smije vidjeti knjigu u cijelosti. Problemi počinju kada jedan od minijaturista nestane, a Sultan zatraži da se njegova smrt rasvijetli za tri dana. Jedini trag koji vodi k rješenju misterija nalazi se u nedovršenim iluminacijama. Je li ta smrt djelo anđela osvete koji je otkrio bogohulno djelo? Ili će krivnja pasti na Karu, ljubomornog pretendenta na ruku Tetkove kćeti, neusporedive ljepotice Šekure? Ova čudesna priča spletena je oko tajnovitih ubistava i ljubavi, preispitivnja religije i filozofije, suočavanja Istoka i Zapada, te, posebno, oko umjetnosti minijature u trenucima njezina uzmaka i nestajanja. Kazuju je sami likovi, pa stoga svako novo poglavlje omogućava  uvid u događaje iz drugog ugla  gledanja. Takav propovjedački pristup izražava autorov stav da “pisanje romana pruža užitak pogleda odozgo, kao kad gledamo neki prizor s balkona”.

Pamuk nam kroz priču o ubistvu, ljubavi i životu pripovijeda priču o umjetnosti u Islamu, u Osmanskom carstvu. Daje toliko živ i do najmanjih sitnica opisan uvid u život osmanskih iluminatora, majstora svoga zanata, koji pak, u svojim sredinama nisu ni blizu cijenjeni kao evropski slikari toga doba. Ali i uvid u vjerski život Islama, oslikava nam jaz između bogatih i siromašnih, nezaustavljiv i neizbježan proces miješanja i prožimanja međusobno stranih kulturnih uticaja, te moralne posljedice izazvane takvom promjenom, te nam donosi neka usmena predanja, priče i legende.

Samo kad se piše sa strašću, pisac se smije nadati da će pronaći strastvenog čitatelja, a Pamuk, voljeli ga kao autora ili ne, nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Knjigu preporučio: Semir Spahić/Gradska biblioteka Ilijaš

uredila: Nermina Durić-Kahvedžić