VIJESTI

Knjiga sedmice: „Ponornica“ Skendera Kulenovića

Sutra (25.01.)  je godišnjica smrti književnika Skendera Kulenovića, stoga je Knjiga sedmice njegovo djelo “Ponornica”

Svoj roman Ponornica Skender Kulenović je objavio tek godinu dana uoči smrti. Ponornica je bila i ostala sjajna potvrda da je pjesnik Kulenović izvrstan i kao romanopisac.
Roman “Ponornica” tematski je vezan za onaj period bosanske povijesti kad je stara carevina sa svojim civilizacijskim sklopom već dovoljno davno izvan Bosne, a nova već unijela svoj red i svoje običaje.

Niti je jedna dovoljno umrla niti je druga dovoljno živa, a odsjaj i jedne i druge već se se talože u svakoj od ličnosti ovog romana.

“Austrijska tema” u bosanskohercegovačkoj literaturi nametala se skoro sto godina, a naročito je prisutna u bošnjačkoj književnosti. Ona je za bošnjačkog pisca i dalje opsesivna, jer ni danas se njegov svijet nije odrekao civilizacijske vezanosti za “turski” orijentalni svjetonazor, a prihvatio je “austrijski”, zapadni Weltanschaung. Zbog dubine njihovih živih zila roman “Ponornica” tematski je i kompozicijski toliko razuđen. Jednostavna formulacija teme: raslojavanje koje prijeti raspadom jedne patrijarhalne bošnjačke begovske porodice je suštinski tačna i, kao i sve dijagnoze te vrste, uvijek preširoka općenita.

Ovaj roman je po tematskom svome određenju i roman ličnosti, i društveni, i povijesni roman, i porodična hronika, a za sva ta formalna određenja u tematski razuđenom toku može se naći potvrda. Onaj dio fabule koji je posvećen Muhamedovu životu, kroz čiju se ličnu prizmu prelomila cijela “Ponornica”, tematski je i fabulativni okvir svih događanja tako da on određuje i kompozicijsku strukturu romana.

O Kulenoviću:

Skender Kulenovic rođen je 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice (agrarna reforma) prelazi u majčino rodno mjesto Travnik gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski učenik pohađao Jezuitsku gimnaziju. U trećem razredu gimnazije javio se sa prvim književnim radom (soneti Ocvale primule). Od 1930. godine studira pravo na zagrebačkom sveucilištu. 1933. postaje clan SKOJ-a, a 1935. KPJ. Srađuje u brojnim listovima i časopisima, a 1937. godine sa Hasanom Kikicem i Safetom Krupicem pokreće u Zagrebu muslimanski časopis Putokaz.

1941. godine stupa u Prvi partizanski odred Bosanske krajine. Član AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, Kulenović u ratu piše poeme, uređuje listove Krajiški partizan, Bosanski udarnik, Glas i Oslobođenje. Od 1945. do 1947. obavlja fnkciju direktora drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, uređuje Novo doba, Pregled, Književne novine i Novu misao. Od 1950. do 1953. sekretar je Narodne skupštine FNRJ, a poslije zabrane Nove misli je kažnjen i postavljen za korektora u Borbi. 1955. godine prelazi u Mostar na mjesto dramaturga Narodnog pozorišta, jedno vrijeme je i urednik u beogradskoj Prosveti

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, izmedju ostalih Dvadesetsedmojulske nagrade SRBiH (1971) i nagrade AVNOJ-a (1972). Bio je član SANU, ANUBiH i JAZU.

Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.

Djela Skendera Kulenovića, kao i roman Ponornica, potražite u Gradskoj biblioteci Ilijaš.

Povezane objave

Back to top button