Ljubitelji pisane riječi mogli su u okviru programa iz kulture Manifestacije „Ilijaški dani“ danas uživati u događaju Književni portret bh. pisaca Bajruzina Hajre Planjca i Fahrudina Kučuka, nominovanih za prestižnu nagradu Astrid Lindgren.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH od 2007. godine nominacijsko je tijelo za prijedlog kandidata iz Bosne i Hercegovine za Memorijalnu nagradu „Astrid Lindgren“. Fond nagrade od 530.000 eura (€) najveći je u svijetu za dječiju i književnost za mlade, te druga najvrijednija nagrada za književnost u svijetu.Brojne zemlje iz cijelog svijeta (184) predlažu kandidate za ovu prestižnu nagradu.
U sat vremena druženja pisaca sa ilijaškom publikom predstavljen je rad višestruko nagrađivanih pisaca Kučuka i Planjca, a oni su dijelili svoje priče o pisanju, nagradama, pjesmama, potrebi za dobrom dječijom literaturom, važnosti čitanja, neophodnosti razvijanja ljubavi u djeci, te su čitali i nekoliko svojih pjesama poručivši da je važno u sebi uvijek sačuvati dijete i dječiji osmjeh.
Tako je Fahrudin Kučuk otkrio da ga najljepše uspomene iz djetinjstva vežu za Ilijaš, gdje je proveo mnoge dane, te da priprema roman o tom periodu u kojem će upravo biti ilijaški toponimi i mjesta koja su mu ostala u najljepšem sjećanju, te je prva promocija romana u nastajanju najavljena za Ilijaš, što je izazvalo oduševljenje prisutnih.
Fahrudin Kučuk je od početaka pisanja pokazao da je pisac bogate mašte, stvaralac ne po diktatu, već po unutrašnjem pozivu, sa snažnom potrebom da svom neobuzdanom temperamentu, mašti i neobičnom senzibilitetu da na voljuosetljiv na čulni svet oko sebe i pažljivo posmatra sve što ga okružuje.
Pojava Bajruzina Hajre Planjac u bosanskohercegovačkoj književnosti za djecu unijela je određenu živost i uticala na pažnju na dječju knjigu i njen vidno poboljšan status. Njegovi romani za djecu i mlade, Habetova koliba, Tajne djedovog mlina, Bracikina grupa, Kiketov rov i Dječak iz Pousorja, popunili su vidljivu tematsko-motivsku prazninu u bosanskohercegovačkoj dječjoj književnosti, posebno onu koja se tiče punoljetstva. Načinom i vještinom pričanja jednostavnih, životnih priča, u savremenu narativnu prozu za djecu unio je novi, svjež dah, što je književna kritika prepoznala kao „novi senzibilitet pripovijedanja“, naveli su iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.
Oba pisca poručuju da ukoliko bi osvojili nagradu iskoristili bi je za štampanje novih knjiga koje bi dijelili djeci, kao i finansiranje obrazovanja djece.
Za nagradu Astrid Lindgren do sada su kandidovani istaknuti književnici za djecu i mlade: Bisera Alikadić, Nura Bazdulj-Hubijar, Šimo Ešić, Mirsad Bećirbašić, Ljubica Ostojić, Ferida Duraković, Ranko Pavlović, Jovo Čulić, Kemal Mahmutefendić, Alija H. Dubočanin, Jagoda Iličić, Fahrudin Kučuk, Muhidin Šarić…
I ovom prilikom Bajruzin Hajro Planjac poklonio je Biblioteci Ilijaš 100 knjiga, te mu je direktor JU KSC i Radio Ilijaš Nermin Hodžić uručio plaketu u znak zahvalnosti za višegodišnju uspješnu saradnju sa njegovom izdavačkom kućom Planjax.
U ulozi domaćina događaja o piscima, važnosti nagrade Astrid Lindrgen, kao i važnosti podrške novim mladim piscima govorio je književnik Semir Spahić , a moderatorice su bile Nermina Avdukić-Lemezan i Enisa Mešetović.
Posjetitelji i pisci na kraju su obišli izložbu „Kovanice korištene na području Ilijaša i BiH od antike do danas“ autora dr. Suvada i Mirzete Lelo i Midhata Dizdarevića.
