Jedan od primjera bit će i novi kapitalni projekt izgradnje vjetroparka Poklečani u blizini Posušja koji će dobiti podršku u vidu nekoliko desetina miliona eura iz evropskih fondova, a tim sredstvima realizacija plana Elektroprivrede HZHB dodatno će dobiti vjetar u leđa, piše Večernji list BiH.
Naime, u okviru postojećeg Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) za Zapadni Balkan, koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potaknuo 20 milijardi eura drugih investicija, Evropska komisija je nedavno, u okviru EIP-a, najavila podršku za dvije nove vjetroelektrane u BiH.
Ferdinand Koenig, glasnogovornik Izaslanstva EU-a i Ureda posebnog predstavnika EU-a u BiH, podsjetio je kako je u decembru prošle godine odbor Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) odobrio dvije investicije u oblasti obnovljive energije u BiH za ukupni grant od oko 64 miliona eura.
Za VE Poklečani EU je odobrio 43,66 miliona eura bespovratnih sredstava (osim 380.000 eura već izdvojenih za pripremu projekta), a za Vjetroelektranu Vlašić EU je odobrio 20,9 miliona eura bespovratnih sredstava (uz prethodno odobrenih 885.000 eura).
Projekt “Vjetroelektrana Poklečani” razvit će vjetroelektranu od 132 MW u Zapadnohercegovačkom kantonu, a pritom se očekuje da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh električne energije godišnje.
O kakvim se brojkama radi, govori i procjena kako je to ekvivalentno potražnji za energijom 72.700 domaćinstava, a projekt će također smanjiti emisije CO2 za oko 446.900 tona godišnje.
EU je pružio tehničku pomoć za pripremu projekata i sufinansira investicije u okviru Flagship 4 projekta “Obnovljiva energija” – Ekonomskog i investicijskog plana. Procijenjena ukupna investicija za VE Poklečani veća je od 200 miliona eura: EU je osigurao više od 44 miliona eura bespovratnih sredstava (43,66 miliona eura + 380.000 eura za pripremu projekta).
Ostale investicije uključuju povoljna kreditna sredstva od EIB-a u iznosu od 75 miliona eura, povoljna kreditna sredstva od KFW-a u iznosu od 75 miliona eura, kao i državni doprinos od oko 6,2 miliona eura.
U pogledu energetske tranzicije valja ukazati na činjenicu da je Elektroprivreda HZ HB jedino javno poduzeće u BiH koje svu svoju energiju dobiva upravo koristeći obnovljive izvore, a u razdoblju koje je pred nama, osim VE Poklečani, imat će još jedan kapitalni objekt kojim će iskoristiti prednosti koje nudi regija Hercegovine s 2.400 sati sunčeve svjetlosti godišnje.
Naime, realizira se projekt fotonaponske elektrane “EP HZ HB 1” koji se gradi na području Stoca. Snaga objekta bit će 150 MW (primjerice snaga nuklearne elektrane Krško je 696 MW), a planirana godišnja proizvodnja električne energije 263 GWh.
I s ovim proizvodnim objektom BiH će se dodatno pozicionirati u smjeru usklađivanja s politikama Evropske unije koje su vidljive kroz stratešku viziju Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti ekonomije do 2050. godine, kao i viziju programa djelovanja za okoliš do 2030. godine. BiH je zemlja koju, u svakom slučaju, čeka ispunjavanje navedenih obaveza na njenom evropskom putu, a usko vezano uz ovo je i pitanje industrijske proizvodnje korištenjem obnovljivih izvora energije.
