Gazi Husrev-begov vakuf od 15. septembra do 5. oktobra ove godine u Sarajevu organizirat će manifestaciju “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata”, povodom obilježavanja 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.

Akademija će biti održana 15. septembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, na datum kada je sultan Sulejman prije 500 godina imenovao Gazi Husrev-bega bosanskim namjesnikom 1521. godine.

Nakon akademije u Gazi Husrev-begovom hanikahu bit će otvorena izložba “U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena”, autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić.

U okviru manifestacije ispred Kuršumlije medrese bit će otvorena i izložba “Gazi Husrev-beg i njegovi hajrati – pola milenija u službi dobra”, a nakon toga i naučni skup “Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji BiH”.

Gazi Husrev-beg svojim djelom je uspostavio i privredne i duhovne temelje i karakter Sarajeva, što je vremenom postala trajna vrijednost grada i Gazi Husrev-begova ostavština za budućnost.

Gazi Husrev-beg, sin Ferhat-bega porijeklom iz Bosne i majke kćerka sultana Bajazita II, upravljao je 20 godina Bosanskim sandžakom.

Njegovom zaslugom na ovim prostorima će nastati najveći vakuf (zadužbina), a Sarajevo u relativno kratkom periodu će se toliko razviti da će dobiti status urbanog centra, odnosno šehera.

Ustanovio je raznovrsne vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera. Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.

Značajan je njegov doprinos multikonfesionalnom Sarajevu i Bosni. U doba Gazi Husrev-bega, nekoliko godina nakon izgradnje Begove džamije, u njenoj blizini gradi se pravoslavna crkva u sklopu koje se organizira i škola, a u okolini crkve se formira naselje stanovnika pravoslavne vjere.

Tada već postoji katolička bogomolja u kvartu dubrovačkih trgovaca između Begove džamije i Latinske ćuprije. U to doba se popravljaju i samostani u Visokom i Fojnici, podsjećaju iz novinske agencije MINA.

Share.

Comments are closed.