Manifestacija „Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2022“: Kultura sjećanja i pamćenja nerazdvojni elementi društva

Kultura sjećanja i pamćenja nerazdvojni su elementi i procesi jednog društva putem kojih događaje iz prošlosti prenosimo budućim generacijama, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) direktor JU Fond memorijala Kantona Sarajevo Ahmed Kulanić.

Podsjetio je kako je manifestacija „Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2022“ jedinstven je događaj u Bosni i Hercegovini koji ima nekoliko ključno važnih aspekata.

AA: Koje sve sadržaje nudi ovogodišnja, tradicionalna manifestacija „Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2022“? Koja je osnovna poruka ovogodišnje manifestacije, donosi li ona određene novine u odnosu na prijašnje programe?

Kulanić: Manifestacija „Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2022“ jedinstven je događaj u Bosni i Hercegovini koji ima nekoliko ključno važnih aspekata. Prije svega tu je odavanje počasti svim poginulim pripadnicima Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine čijom žrtvom danas smo u mogućnosti uživati u nezavisnoj, slobodnoj, demokratskoj, etnički pluralnoj i multikulturalnoj državi Bosni i Hercegovini. Nadalje, manifestacija nastoji da ukaže i oda priznanje svim i danas živim pripadnicima Armije i MUP-a RBiH valoriziranjem njihovog doprinosa te isticanjem zasluga svih njih pojedinačno – iako smo svjesni da im se nikada u potpunosti nećemo biti u stanju odužiti. Osnovi cilj manifestacije jeste podizanje nivoa svijesti o važnosti države, nacionalnom ponosu, jačanju osjećaja patriotizma i educiranja mlađih naraštaja o čuvanju i očuvanju identiteta i (po)vezanosti sa domovinom.

Konceptualno Manifestacija se sastoji od raznovrsnih sadržaja koji uzajamno kreiraju jednu cjelinu i kazuju priču o „čudu bosanskog otpora“, svim izazovima i problemima sa kojima se bh. društvo suočavalo devedesetih godina – godina agresije. Novina je da ovogodišnja manifestacija u velikoj mjeri izlazi izvan „granica“ Kantona Sarajevo te da nizom aktivnosti i događaja nastoji u punom smislu govoriti o odbrani Bosne i Hercegovine. Tako ćemo u periodu od 19. jula do 15. augusta ove godine imati raznovrsne aktivnosti od Goražda, Bugojna, Mostara, Konjica, Tuzle, Bužima i naravno Sarajeva. Obzirom da manifestacija po prvi put koncetrično definira aktivnosti u nešto manje od mjesec dana prisutni su raznovrsni sadržaji poput izložbi, predavanja, okruglih stolova, filmskih projekcija, radionica za učenike, konkursa za najbolje literarne i likovne radove do svečanih akademija i molitve/dove za domovinu. Centralni program manifestacije se kao i unazad nekoliko godina održava na prostoru Memorijalnog centra Kovači. Poruka koju ovogodišnja manifestacija nastoji prenijeti da uprkos svim izazovima devedesetih, osporavanjima i željom za uništenjem opet je Bosna i Hercegovina tu – nezavisna i međunarodno priznata država, kao i da su oni koji su branili i odbranili nezavisnost Bosne i Hercegovine spremni raditi na izgradnji moderne evropske države, ali i opet i iznova braniti je.

AA: Koliko je važna kultura sjećanja, njegovanje sjećanja na događaje od krucijalnog značaja za odbranu Bosne i Hercegovine?

Kulanić: Kultura sjećanja i pamćenja nerazdvojni su elementi i procesi jednog društva putem kojih događaje iz prošlosti prenosimo budućim generacijama. Stoga mogli bismo kazati da način na koji društvo institucionalno pamti i sjeća se, te prenosi povijesne događaje, ideje i stvarnosti budućim pokoljenjima predstavlja stepen samosvijesti i razvoja društvene svijesti, ali i društvene zajednice u cjelini. Društva koja ne pamte povijest i ne uče iz povijesti, osuđeni su da je ponove. Kulturu sjećanja, ukoliko istu treba naučno razdvajati od pamćenja, mogli bismo razumjeti kao početnu fazu procesa memorijalizacije putem koje generacija aktivnih sudionika/svjedoka događaja prenosi znanja i iskustva kroz lične priče i doživljaje, te služi kao transmiter i primarni izvor. U tom smislu kultura pamćenja, također može biti razumijevana na način da ista označava drugu i svaku narednu fazu procesa memorijalizacije koja svoje bivanje i početak započinje sa generacijom koja nije aktivni sudionik/svjedok dešavanja.

Nadalje, kultura sjećanja u terminološkom smislu asocira na prošlost, ali ona zapravo predstavlja osnovu poimanja sadašnjosti i izgradnje društva budućnosti. Razumijevanje konteksta, činjenično utemeljenje i nadasve kritičko propitivanje temeljno je za izgradnju budućnosti jednog društva. Insititucionalna memorijalizacija u konačnici predstavlja stepen razvoja svijesti o sebi i pruža okvirni pravac djelovanja. Institucionalna memorijalizacija i diseminacija znanja o ključnim događajima kao markerima povijesne zbilje, proučavanje i artikulisanje herojskog čina, preživljavanja i opstanka, kako u Sarajevu, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini predstavlja jednu, do danas, veoma slabo istraženu i elaboriranu temu u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, JU „Fond Memorijala KS“ kroz svoje postojanje i djelovanje u proteklih dvadeset i pet godina nastoji institucionalnim pristupom i djelovanjem doprinijeti podizanju opće svijesti i važnosti pitanja odbrane Bosne, kako u Drugom svjetskom ratu, tako i u periodu odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995.

AA: Evociranje uspomena na teške godine borbe za odbranu Bosne i Hercegovine posebno je važno za mlade ljude, rođene nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, koji su to sadržaji namijenjeni prvenstveno mladima?

Kulanić: Kako vrijeme prolazi i kako se događa smjena generacija pred očima mnogih, a posebno mlađih naraštaja, nestaju heroji koji su branili i gradili Bosnu i Hercegovinu ili bivaju zamijenjeni trivijalnim ličnostima i događajima. Bosanskohercegovačko društvo u konačnici, a zarad budućnosti, treba izmoći snage, da na univerzalnim vrijednostima, povijesnom vrijednosnom sudu, ali i svim relevantnim presudama međunarodnih sudova kreira istinu o sebi, te tu istinu ugradi u obrazovni sistem, činjenično-bazirano valorizira kako događaje tako i ličnosti, ali i identificira zločine i njihove implementatore te im shodno tome dodijeli takvo mjesto u povijesti. U tom smislu, Fond Memorijala evo i kroz ovogodišnje aktivnosti unutar manifestacije Odbrana Bosne i Hercegovine nastoji da ukaže na pravac u kojem treba da djeluje, a ogleda se prije svega u kreiranju sadržaja koji će nastojati na jednom mjestu i unutar jedne ustanove objedini povijesno-kulturno naslijeđe perioda agresije, te služiti kao primarni i najznačajniji faktor širenja naučno-utemeljenih činjenica o Bosni i Hercegovini i periodu agresije i na naučnim principima predstavljati najširi mogući institucionalni okvir proučavanja kulture sjećanja i pamćenja u Bosni i Hercegovini i šire. S tim u vezi, sadržaji za mlade raznih uzrasta sastoje je od radionica, dječijih literarnih i likovnih radova kao i projekcija filmova i predstava koje su namjenjene i prilagođene svim generacijama.

AA: Koliko agresija na Bosnu i Hercegovinu i počinjeni genocid, logori i najteži ratni zločini mogu biti opomena akterima današnjih sukoba?

Kulanić: Iskustva i uspomene, žrtve, masovna ubistva i masovne grobnice, silovanja, udruženi zločinački poduhvat, zločini protiv čovječnosti koji su kulminirali zločinom genocida nad Bošnjacima kao najstrašnijim oblikom zločina utvrđenim presudama međunarodnih i domaćih sudova predstavljaju trajnu opomenu čitavom čovječanstvu. Nažalost, mnogi danas uče iz primjera Bosne i Hercegovine uključujući i one koje čine zločine nad nevinim stanovništvom unaprjeđujući tehnike skrivanja svojih zločina. U tom smislu, znanja i iskustva koja ima Bosna i Hercegovina a prije svih Bošnjaci u evidentiranju, procesuiranju ratnih zločinaca nesumnjivo mogu biti korisna u dokumentovanju zločina i identifikovanju zločinaca te njihovom privođenju licu pravde. S druge strane, nisam uvjeren da je svijet mnogo naučio iz primjera Bosne i Hercegovine jer i danas na svjetskoj sceni imamo dželate i nevine žrtve. Danas, međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini nijemo posmatra glorifikovanje ratnih zločinaca i zločina iscrtavanjem murala i podizanjem spomenika, te se veoma rijetko oglašava. Dvadeset i sedam godina poslije, brojni učesnici i implementatori genocida nad Bošnjacima još uvijek nisu procesuirani, još uvijek se traga za preko 7000 nestalih u Bosni i Hercegovini, brojne masovne grobnice i lokacije egzekucije nevino ubijenih Bošnjaka se skrivaju. S tim u vezi, kultura sjećanja i pamćenja svu svoju širinu i važnost dobija onoga trenutka kada mlađe generacije postanu svjesne važnosti kulture spremnosti – jer oni koji zaboravljaju svoju povijest osuđeni su da je ponove.

AA: Koji su razvojni planovi Fonda Memorijala?

Kulanić: Ove godine navršava se 25 godina od osnivanja Fonda Memorijala koje ćemo obilježiti svečanom akademijom 25. jula 2022. godine u multimedijalnoj sali Fonda Memorijala, na Kovačima. Četvrt vijeka postojanja Fonda Memorijala Kantona Sarajevo pruža nam zaista mogućnost da sa ove vremenske distance objektivno sagledamo sve ono što je do danas urađeno u smislu izgradnje i očuvanja sjećanja na period odbrambeno-oslobodilačkog rata. Posljednjih godina, nakon što je u velikoj mjeri ispunio i formalizirao prvobitnu misiju – postavljanja nišana i izgradnje spomen obilježja – Fond Memorijala intenzivirao je i unaprijedio sistemski pristup očuvanju sjećanja nastojeći ponuditi institucionalni okvir za razvoj kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, Fond Memorijala nastoji proširiti svoje djelovanje osnivanjem Edukativnog centra, Istraživačko-dokumentacionog centra, uspostavi arhiva Fonda Memorijala, te osnivanjem i pokretanjem Muzeja stradanja građana Bosne i Hercegovine i Muzeja obrazovanja pod opsadom koji bi na jedan sistematičan način zaokružili infrastrukturne kapacitete u pogledu pozicioniranja Fonda Memorijala kao ključne institucije za proučavanje i prezentiranje historijskih činjenica iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu. U tom pogledu, u prethodnom periodu, ali i u budućnosti Fond Memorijala na partnerskoj osnovi uspostavlja saradnje sa mnogim domaćim i međunarodnim institucijama sličnog profila, te putem razvoja zajedničkih projekata i aktivnosti nastoji prenijeti ali i usvajati nova znanja i iskustva. Koristeći ovu priliku, pozvao bih sve institucije, kako domaće tako i međunarodne, koje se bave istim ili sličnim djelatnostima da zajednički iznađemo načine i putem projekata i partnerstava kazujemo povijesnu zbilju Bosne i Hercegovine devedesetih godina XX vijeka. Također, pozvao bih udruženja koja se bave njegovanjem tekovina i naslijeđa antifašističke borbe i odbrambeno-oslobodilačkog rata, kao i pojedince koji imaju relevantne dokumente, eksponate i predmete iz navedenih perioda da ih pohrane u Fond Memorijala na trajno čuvanje kao trajne svjedoke jednog vremena i naslijeđe budućim generacijama.

Izvor: Agencija Anadolija