Moždani udar, treći najvažniji uzrok oboljevanja i smrtnosti

Moždani udar označava klinički sindrom naglo nastalog fokalnog ili globalnog neurološkog deficita koji traje duže od 24 sata, a uzrokovan je poremećajem moždane cirkulacije. Moždani udar uzrokuje oštećenje moždanih struktura nastalih uslijed okluzije arterije s posljedičnom ishemijom pripadajućega opskrbnog teritorija krvne žile ili uslijed prsnuća žile, kada se krv izlije u moždani parenhim. Oko 85% moždanih udara čine ishemijski moždani udari, a ostalih 15% uzrokovano je hemoragijom.

Moždani udar je među prva tri uzroka smrtnosti u svijetu, prvi uzrok invalidnosti i značajan uzrok demencije i  depresije. Posljedice moždnog udara uključuju oduzetost i nepokretnost, demenciju, depresiju, smetnje govora, nesigurnost u hodu i sklonost padovima s posljedičnim frakturama.

Stoga je moždani udar čest uzrok smanjivanja funkcionalne sposobnosti, onesposobljenosti i ovisnosti starijih ljudi o tuđoj pomoći, kao i povećane potrebe za bolničkim liječenjem demencije i depresije.

Prevencija je i dalje najbolji pristup moždanom udaru. Cilj prevencije je smanjiti rizik od nastanka moždanog udara djelovanjem na faktore rizika.

Najčešći čimbenici rizika uključuju hipertenziju, povišene vrijednosti masnoće u krvi, infarkt miokarda, atrijsku fibrilaciju i karotidnu stenozu, šećernu bolest, pušenje i konzumiranje alkohola, neprimjerenu prehranu te smanjenu tjelesnu aktivnost.

Unatoč napretku u području akutne terapije moždanog udara, prevencija i dalje predstavlja najbolji pristup moždanom udaru. Preventivne akcije mogu se temeljiti na “masovnom pristupu” naglašavajući promjenu nezdravoga u zdrav način života. Ovo uključuje adekvatnu prehranu sa smanjenim unosom soli, zasićenih masti i holesterola, prestanak pušenja, smanjenje konzumiranja alkohola i povećanje tjelesne aktivnosti. Masovnim pristupom moguće je postići umjereno smanjivanje čimbenika rizika u cijeloj populaciji. Za provedbu masovnog pristupa nužno je potrebna edukacija stanovništva kroz saradnju sa sredstvima masovnog informisanja – novine, radio, televizija, zakonodavne i ekonomske mjere.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati su dob, spol, rasa, naslijeđe, moždani udar u obiteljskoj anamnezi i podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atacima

Dob

Dob je jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za nastanak moždanog udara. Poznato je kako nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste otprilike 10% sa svakim sljedećim desetljećem starosti.Posmatrajući promjene u dobnoj strukturi stanovništva FBiH  vidimo da imamo dva paralelna trenda: smanjenja udjela mlađeg stanovništva (0-14) i povećanje udjela stanovništva iznad 65 godina.  Evidentno je da smo duboko zašli u proces starenja populacije posmatrajući vrijednosti indeksa starenja koje su u posljednje dvije godine znatno veće od granične vrijednosti od 40. Udio populacije starije od 65 godina porastao je na 16,7% i veći je u odnosu na udio djece i mladih do 15 godina starosti, koji je spao na 14,2%. Stoga, jasno je da starenje populacije ima utjecaj na sve aspekte ljudskog života i sa sobom nosi višestruke negativne učinke, uključujući učestaliju pojavu raznih oboljenja a među njima  svakako i moždanog udara.

Spol

Poznato je da su muškarci skloniji nastanku moždanog udara u generativnoj životnoj dobi. Međutim, nakon menopauze, rizik nastanka moždanog udara raste u ženskoj populaciji. Ova činjenica, kao i podatak kako je prosječni životni vijek žena duži, dovodi do pojave da u starijoj životnoj dobi u apsolutnom broju ima više žena s moždanim udarom.

Naslijeđe

Posljednjih godina opisana je povezanost određenih gena i moždanog udara.Moždani udar u porodičnoj anamnezi i podatak o prethodnomu moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atacimaPodatak o moždanom udaru u porodičnoj anamnezi i/ili podatak o preboljelom moždanom udaru ili tranzitornom ishemijskom ataku u anamnezi značajno podižu sklonost nastanku moždanog udara u bolesnika. Osobe s preboljelim tranzitorim ishmeijskim atakom ili moždanim udarom češće dobivaju ponovni moždani udar. Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati povezani sa stilom življenja su pušenje, alkoholizam, zlupotreba droga, tjelesna neaktivnost i gojaznost, nezdrava prehrana, stres i upotreba oralnih kontraceptiva.

Pušenje

Pušenje duhanskih proizvoda značajno pridonosi učestalosti moždanog udara. Analiza više studija pokazala je kako pušenje povisuje rizik nastanka moždanog udara za 50%. Također, pokazana je ovisnost o dozi: rizik nastanka moždanog udara povećava se s brojem popušenih cigareta. Prestanak pušenja povezan je s brzim smanjivanjem rizika nastanka moždanog udara-studija pokazala je da se nakon pet godina nepušenja rizik nastanka moždanog udara izjednačava s rizikom nepušača.

Tjelesna neaktivnost i pretilost

Istraživanja pokazuju kako je povećana tjelesna aktivnost povezana sa smanjivanjem rizika moždanog udara i kod žena i kod muškaraca. Smatra se da je povoljan učinak povećane tjelesne aktivnosti na snižavanje rizika za nastanak moždanog udara posljedica učinka na snižavanje povišenih vrijedosti tlaka, smanjivanje tjelesne težine i poboljšanja tolerancije glukoze. Također, povećana tjelesna aktivnost dovodi do povišenja HDL-kolesterola i snižavanja LDL-kolesterola te do promocije zdravoga načina življenja.

Alkoholizam

Zloupotreba alkohola svakako predstavlja značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Istraživanja su pokazala da su krvne žile alkoholičara prosječno deset godina starije od biološke starosti istoga. Rizik nastanka ishemijskoga moždanog udara značajno raste ako se popiju više od dva alkoholna pića dnevno.

Stres

Reakcija na stres jeste povišen krvni tlak. Stoga stres uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Međutim, postoje poteškoće u točnomu defi niranju stresa i u načinu mjerenja “jačine” stresa.

Zloupotreba opojnih droga

Upotreba kokaina, pogotovo u njegovom alkaloidnom obliku (“crack”), povezana je s povećanom učestalošću cerebrovaskularne bolesti, kako ishemijske tako i hemoragijske.

Kontraceptivi i hormonsko nadomjesno liječenje

Rizik nastanka moždanog udara povećan je u žena koje uzimaju oralne kontraceptive, pogotovo oralne kontraceptive s visokim sadržajem estrogena. Dokazano je kako uzimanje oralnih kontraceptiva povećava rizik nastanka moždanog udara u žena s povećanjem dobi (žene starije od 35 godina) te u žena koje imaju i druge čimbenike rizika, a osobito hipertenziju i pušenje.