Muzej genocida u Srebrenici, koji obuhvata period od 1992. godine, genocid nad Bošnjacima i period nakon ljeta 1995. godine, kada je počela borba na pronalaženju i identifikaciji ubijenih, otvoren je danas u kompleksu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
U Muzeju su postavljene instalacije mjesta masovnih egzekucija, odnosno replika onoga kako je izgledalo jedno od mjesta masovnih egzekucija, Dom kulture u Pilici. Među instalacijama su i masovne grobnice, kao i artefakti koji su pronađeni u masovnim grobnicama, predmeti koji su pripadali žrtvama genocida, lične priče preživjelih, majki Srebrenice… Jedan od zidova Muzeja genocida je posvećen fotografijama žrtava genocida.
Prostorije Muzeja danas je posjetio predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) Numan Kurtulmus, koji će u Potočarima prisustvovati kolektivnoj dženazi za sedam žrtava genocida u Srebrenici. Dočekali su ga članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i predsjednik Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) Serkan Kayalar.
Projekat izgradnje Muzeja počeo je 2021. godine pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana. Projekat je završen zahvaljujući Republici Turskoj, odnosno Turskoj agenciji za saradnju i koordinaciju (TIKA) koja ga je u potpunosti finansirala.
Kolektivna dženaza
Posmrtni ostaci sedam žrtava genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači u julu 1995. bit će ukopani danas na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima.
Posmrtni ostaci žrtava koje će biti sahranjene ove godine pronađeni su u grobnicama otkrivenim prethodnih godina lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići i Kameničko brdo. U većini slučajeva radi se o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti najmilijih.
Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u času smrti imali 19 godina, Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj naći će 30 godina kasnije.
Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, ranije se nije mogla odlučiti da da saglasnost za ukop.
Danas će biti ukopani i posmrtni ostaci Fate (Huso) Bektić (1928), Sejdalije (Alija) Alića (1961), Rifeta (Mustafa) Gabeljića (1964) i Amira (Ibrahim) Mujčića (1964).
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine – Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Presude
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine donio presudu prema kojoj je Vojska Republike Srpske u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, počinila genocid.
Pred različitim sudovima, do sada su za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora, uključujući i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
Sud u Hagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.
Osim Karadžiću i Mladiću, u Hagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.
U maju 2024. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom se, između ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine.
Izvor: Anadolija
