Novo ročište u Sudu BiH u procesu „Džemal Hadžić i ostali”: I ovaj put interesantnija pitanja tužioca Simovića nego odgovori svjedoka

U Sudu Bosne i Hercegovine danas je održano novo ročište u predmetu Džemal Hadžić i drugi, po optužnici za navodni zločin na Čemerskoj planini, općina Ilijaš. Ovaj put je kao svjedoka optužbe tužilac Vladimir Simović izveo Mehu Bešliju, koji je i sam bio učesnik u akciji na Čemernu. Odgovarajući na pitanja tužioca, Bešlija je ispričao da početkom rata u Koritima nije bilo ustrojnih vojnih formacija i da je četa Korita formirana tek početkom mjeseca jula 1992. godine, te da u to vrijeme nisu imali drugog naoružanja osim lovačkih pušaka, a da je on sam pušku zadužio tek u decembru te godine. Govoreći o samoj akciji ispričao je kako ga je komšija pozvao na okupljanje u školi, gdje je saznao da se ujutro kreće na Čemernicu kako bi se uništile haubice koje su bile smještene kod kuće Dragana Damjanovića i koje su svakodnevno granatirali Brezu i sva okolna naselja. Njegov zadatak je bio da do Čemerna donese dvije motalice sa kablom za detoniranje eksploziva kojim su se trebale uništiti haubice. On je bio u grupi od 20 do 25 ljudi, da bi se kasnije odvojio od njih sa još trojicom, među kojima je bio i vodič Enver Čutura koji je zalutao i doveo ih na pogrešno mjesto. Tada je neko nehotično ispalio metak, nakon čega se, tvrdi svjedok, čuo glas srpskog vojnika koji je uzviknuo „Ustajte, balije“. Odmah je uslijedila paljba u njihovom pravcu, te su bili primorani da traže zaklon.

-Kako znate da je to uzviknuo srpski vojnik? – pitao je Simović.

-Pa ne bi valjda sami sebe tako nazivali i pritom se otkrivali – spremno je odgovorio Bešlija.

Inače, tokom ispitivanja svjedoka, tužilac Simović je, po već ustaljenoj praksi postavljao sugestivna pitanja, jedno pitanje ponavljao više puta, pokušavao sa pritiscima na svjedoka, na šta su u više navrata reagovali branioci optuženih. Zbog toga je i predsjedavajuća Vijeća, sutkinja Minka Kreho u jednom trenutku tužiocu Simoviću održala pravo predavanje iz oblasti djelovanja jednog tužioca, ponašanja u sudnici i postavljanja pitanja svjedocima.

Svoj iskaz svjedok je završio tako što je izjavio da je tu žicu predao nekom vojniku kojeg nije poznavao i koji je vjerovatno bio iz Zenice ili Kaknja, a potom se spustio u selo Mahmutovića Rijeka, tako da sam nije vidio ništa od zbivanja u samom Čemernu. O tome je, tvrdi, čuo razne priče tek par dana kasnije.

I ovdje je tužilac pokušao da navede svjedoka da kaže da je tu žicu dao Tufi (Teufiku Turudiću, komandiru iz Kaknja), ali je svjedok to negirao, govoreći kako mu taj vojnik nije bio poznat i da je stoga mogao biti bilo ko.

Zanimljivo je i to da je u više navrata tužilac tvrdio da svjedok daje kontradiktorne odgovore u odnosu na  izjavu koju je Tužilaštvu dao 26. 09. 2017. godine, na šta je svjedok Bešlija svaki put odgovarao da u toj izjavi stoji dosta toga što on nije rekao. Na ovo je reagovao i advokat Dražen Zubak koji je ustvrdio da su izjave današnjeg svjedoka i svjedoka Ramiza Selimanovića sa prošlog svjedočenja skoro identične, za šta je mogućnost jedan prema milijardu, dovodeći time u pitanje vjerodostojnost izjava koje je u ovom slučaju Tužilaštvo uzimalo od svjedoka.

Da ponovimo, Tužilaštvo BiH tereti bivše pripadnike TO-a, te aktivnog i rezervnog sastava policije – Džemala Hadžića, TeufikaTurudića, Džemala Smolu, Senada, Harisa i Benjamina Sikiru, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešliju te Hamdiju Spahića i Nehrua Ganića, da su u junu 1992. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) u selu Čemerno.Optuženi su da su 10. juna 1992. izvršili napad na to seloi pritom uzrokovali smrt 30 osoba srpske nacionalnosti.

Piše: Semir Spahić