U povodu Dana Starobosanskog Dubrovnika i posvećena Međunarodnom danu spomenika i spomeničkih cjelina, održana je manifestacija na nekropoli Kopošići u organizaciji Fondacije “Starobosanski grad Dubrovnik i ICOMOS Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline – Nacionalni komitet u BiH.
U prelijepom srednjovjekovnom ambijentu, okruženi prostranstvom, prisutni su imali priliku uživati u bogatom programskom sadržaju.
Pored brojnih posjetitelja i entuzijasta, manifestaciji su prisustvovali i ambasadorica Kraljevine Španije u BiH, NJ.E. María Teresa Lizaranzu Perinat, ministar privrede u Vladi Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović te načelnik općine Ilijaš Akif Fazlić, koji se u svom obraćanju zahvalio svim akterima ovog projekta.
Perica Mijatović, predsjednik Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik – Ilijaš istakao je da je ova manifestacija odlična prilika da se izlože novi nalazi i činjenice koje se mogu koristiti za procjenu vrijednosti ovog lokaliteta.
“Kada smo krenuli u priču o Dubrovniku samo se znalo da je to tvrđava duga 72 metra i široka 17. Tako stoji u Odluci za zaštitu spomenika. Upornim angažiranjem i isrtaživanjem na terenu, otkrili smo još nekoliko elemenata koji govore o infrastrukturnoj razvijenosti ovog lokaliteta i koji taj grad mogu svrstati među najveće. Na izložbi koju smo postavili u Sarajevu, dati su uporedni pokazatelji. Izložene su informacije o 40 srednjovijekovnih gradova i 26 panoa koji govore o našem Dubrovniku. Dakle, tu su uporedivi elementi prikazani u tlocrtima. Pokazujemo sada kako naš Dubrovnik nije samo uvrđeni dvorac nekih manjih vlastelina nego da je to grad koji je imao gornji grad sa četiri kule sa dvorom, i donji grad što je bedemima opasano naselje za elitu. Imao je i varoš. Dakle poziciju na kojoj se ostvarivala trgovina. Naselje koje je zabilježeno u prvim Osmanskim defterima kao pazar sa 50 stambenih jedinica i trgovačkim radnjama. To je podrazumijevalo veliki broj ljudi, kupaca i veliki broj robe. Kako uvozne tako i one rodbe koja se ovdje proizvodila. To nas asocira na naselje odavdje pa 300 metara prema rijeci, odnosno naselje zanatlija. Znači stanovnici su se bavili zanatstvom a ne poljoprivredom. O tome ima niz činjenica i idemo u pravcu dokazivanja da ovdje jeste bilo rudarstvo i izaći ćemo sa svim pokazateljima. Čestiri urbanizirane jedinice zahvataju prostor koji je čestiri kilometra od kamenoloma kuda smo prošli pa sve do najviših vrhova. Tu se nalaze kule koje su služile za zaštitu grada”, istakao je Mijatović.
Entuzijasti Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik – Ilijaš i članovi Udruge “Ljubitelji hrvatskih prirodnih ljepota i tradicija” sarađuju dugih dvanaest godina. U to ime ispred Udruge, obratio se Niko Pavlović.
“Pokušali smo prenijeti informaciju građanima Dubrovnika i zainteresirati ih za to da nas veže prošlost ali i sadašnjost. Uspjeli smo osigurati neka sredstva iako znam da nisu bila velika. U budućnosti saradnju trebamo intenzivirati. Apelujemo lokalnoj vlasti u općini Ilijaš, Kantonu Sarajevo ali i Federacije BiH da sa više novaca učestvuje u revitalizaciji i obnovi ovog značajnog spomenika”, kazao je Pavlović.
Manifestacija je dio projekta multimedijalne izložbe STARI GRADOVI BOSNE I HERCEGOVINE I STAROBOSANSKI DUBROVNIK, koja se održava u Sarajevu, u galeriji Collegium Artisticum od 29. maja do 16. juna 2023.
PARTNERI: Mreža NVO, Odsjek za arheologiju FF UNSA, udruženje Nova Akropola
PODRŠKA PROJEKTU: UNESCO Ured u BiH, Općina Ilijaš, Federalno ministarstvo kulture i sporta.
