Polaganjem cvijeća na spomenicima šehidima i borcima NOR-a, učenjem Fatihe i odavanjem počasti u Čevljanovićima i na lokalitetu Lokva u MZ Gajevi obilježena je 33. godišnjica donošenja odluke o organizovanju i pružanju otpora agresiji na Bosnu i Hercegovinu na području Srednjeg i šire okoline, što uključuje i dijelove općina Vogošća, Olovo, Vareš i Sokolac. Datum je ove godine obilježila i MZ Gajevi organizacijom memorijalnog malonogometnog turnira. Obilježavanje je i ove godine podržala Općina Ilijaš.
April 1992. godine bio je presudan mjesec za gotovo sve gradove naše domovine, a ova Odluka značila je spas lokalnog stanovništva MZ Gajevi i šire, a kasnije i formiranje jedinica koje će braniti narod.
Fahrudin Demirović, predsjednik Udruženja RVI Ilijaš koje je i organizator obilježavanja godišnjice zahvalio se svima koji su dali svoj doprinos dostojanstvenom obilježavanju 22. aprila.
-Obilježavamo dan kada je održano savjetovanje o organizovanju i pružanju otpora na ovom području, tako i na dijelovima općina Olovo, Vareš, Vogošća i Sokolac. Tog dan su naši hrabri momci okupili građane i savjetovali kako i na koji način evakuisati stanovništvo i kako spasiti ono što se spasiti može, kazao je Demirović, koji se posebno zahvalio svima koji su dali doprinos obilježavanju a posebno učenicima, direktorici i osoblju Osnovne škole „Srednje“ .
Čas historije za prisutne održao je direktni učesnik savjetovanja Džafer Herić.
On je posebno istaknuo da su sa ovoga područja 133 borca dala živote za odbranu države Bosne i Hercegovine, od toga 15 zlatnih ljiljana i dva borca nositelji policijske značke, što samo po sebi govori o spremnosti pružanja otpora i odbrani zemlje od agresije. Podsjetio je i na važnu ulogu sudionika tih događanja koji više nisu sa nama, kao što su Hrustem Mališević i Omer Spahić i svih šehida i poginulih i umrlih boraca koji su živote dali u odbrani zemlje.
-Sastanak je održan malo dalje od ovog mjesta, u šumi, jer su već postavljane barikade i bila je prisutna prijetnja. Radilo se dan i noć. Imali smo naredbu da se hitno pristupi odbrani od agresije, odnosno da se zaštiti narod. Kasnije smo formirali liniju u rejonu Štojne i ostali smo tu do kraja rata. Na svim stranama ima čestitih i finih ljudi ali Bošnjaci moraju uvijek biti spremni na ovim prostorima da ne bismo doživjeli sudbinu naroda kao u Palestini. U to vrijeme u jednoj bezizlaznoj situaciji smo našli rješenje kada je bila neizvjesna sudbina ovog stanovništva koje je bilo zbunjeno i nije znalo šta da radi. Najvažnija odluka tog sastanka održanog na današnji dan je bila da se ne predaje oružje usprkos svim ubjeđivanjima sa druge strane i pozivanjima na informativne razgovore. Osnovni zadatak je bio zaštiti stanovništvo,a drugi zadatak je bio organizovati evakuaciju stanovništva što je i bezbjedno urađeno i nekoliko hiljada je prebačeno na sigurne teritorije. Ovom narodu i kraju bila je namijenjena sudbina logora, mučenja, a ovaj sastanak I dogovori proistekli iz njega to je onemogućio. Važno je da mladim ljudima danas poručimo da u životu nisu samo lijepi dani, doživi čovjek i rat kao iracionalan i težak događaj, ali da se i u naizgled bezizlaznih situacijama može pronaći izlaz. Mi moramo biti jedinstveni, da stvaramo bolju i ljepšu budućnost za sve narode koji u njoj žive, za našu djecu. Razjedinjen narod je lak plijen i vanjskim i unutrašnjim neprijateljima države, mi moramo naći način da mladima približimo važnost ovih događaja, da znaju, da se i njima ne bi desilo isto. Zato uvijek moramo isticati važnost kulture sjećanja i njegovati je, naglasio, između ostalog, Herić.
Prigodan program i ove godine izveli su učenici OŠ „Srednje“ .
