Zajedno sa modelom cirkularne ekonomije, drugačiji životni stil, utemeljen na principima održivosti, zakucao je na naša vrata, predstavljajući se kao –  koncept nula otpada (eng. Zero Waste Concept). Prema iskustvu EU zemalja u kojima je ovaj koncept već uveliko zaživio, prvi koji su zakoračili na put ka nula otpada kao ambasadori društvenih promjena su upravo mladi.

S ciljem pružanja podrške inicijativama čija je svrha očuvanje prirode i zdravlja okoliša kao i javnog zdravlja stanovništva, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) pokreću zajednički projekat pod nazivom Opštine sa nula otpada (eng. Zero Waste Municipalities) koji za cilj ima povećati javnu svijest stanovništva u Srbiji i Bosni i Hercegovini i doprinijeti poboljšanju društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području.

Imajući u vidu kapacitet kojim mlađa populacija može povesti društvo ka novom životnom stilu, cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je upravo ka ovoj ciljnoj skupini. U okviru Projekta, u šest srednjih škola u Srbiji i BiH bit će uveden vannastavni program o modelu cirkularne ekonomije i konceptu nula otpada, a za praktičnu nastavu školama će biti dodijeljena oprema za recikliranje koja će učenicima omogućiti primjenu naučenih lekcija. Pored edukacije srednjoškolaca, eksperti iz oblasti upravljanja otpadom u saradnji sa profesorima pripremit će Priručnik o konceptu nula otpada, namijenjen nastavnom osoblju koje će raditi direktno sa učenicima.

Projektne aktivnosti se sprovode na području 6 pilot opština: Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar u BiH i Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj u Srbiji. U Projekat su aktivno uključene lokalne uprave pilot opština, javna komunalna preduzeća i srednje škole pilot područja:

  • MSŠ „Hazim Šabanović“, Visoko
  • SC „Nedžad Ibrišimović“, Ilijaš
  • „Prva gimnazija“, Sarajevo
  • „Posavotamnavska srednja škola“, Vladimirci
  • „Srednja škola Krupanj“, Krupanj
  • Gimnazija “Josif Pančić“, Bajina Bašta.

Naša sagovornica, profesorica Mirzeta Kašić Lelo, doktorica je bioloških nauka iz oblasti ekologije, a u srednjoškolskom centru „Nedžad Ibrišimović“ u Ilijašu, radi kao nastavnica biologije i voditelj ekološke sekcije. Sa profesoricom Kašić razgovarali smo o tome kako učenici trenutno doživljavaju ozbiljnost visokog nivoa zagađenja okoliša, te šta za njih predstavlja pojam održivost. U nastavku vam donosimo pogled na koncept nula otpada iz perspektive školske klupe.

„Nažalost, u velikoj većini mlade uopće ne zanima trenutno stanje zagađenosti životne sredine.“ – započinje priču prof. Kašić Lelo, „Oni doživljavaju zaštitu životne sredine kao čišćenje ulica i sakupljanje papirića i otpadaka po ulicama i parkovima. Rijetki koji shvataju značaj očuvanja životne sredine su u manjini i nedostaje im prilika i sredstava za dalju edukaciju i primjenu stečenih znanja. Održivost je pojam koji se u ovom kontekstu ne koristi često, kroz časove ekološke sekcije učenici su spoznali šta je održivi razvoj, ali nažalost ovaj termin još uvijek nije toliko aktualiziran niti shvaćen od strane učenika. Što se tiče odnosa prema prirodnim resursima, učenici su svjesni da se iskorištavanjem resursa smanjuje njihov kapacitet i da se zagađivanjem smanjuje njihov kvalitet, te da će jednog dana nedostatak vode, šumskih ekosistema i zdravog tla ugroziti i opstanak čovjeka.“

O konceptu nula otpada i uvođenju vannastavnog programa za učenike, te značaju projekta Opštine sa nula otpada, prof. Kašić Lelo ističe:

„Budući da nastavni plan i program ne uključuje dovoljno lekcija o ekološkim temama i izazovima sa kojima se suočavamo, učenici su uglavnom slabo informisani o ovoj važnoj temi. Oni su upoznati sa procesom reciklaže, ali koncept nula otpada i njegovi principi kao takvi su prilično nepoznati. Projekat Opštine sa nula otpada će svakako podići ekološku svijest učenika i educirati ih o značaju pravilnog upravljanja okolišem. Zahvaljujući opremi koju će škola dobiti, učenici će naučiti više o tome kako zapravo reciklirati korištene materijale. Sigurno je da će utjecaj vannastavnog programa na odgoj učenika biti ogroman. Trenutno su upoznati sa osnovama, ali ovo je prilika da ih naučimo da je moguće da se otpad pravilno zbrine i da ga je moguće koristiti kao sirovinu za neki drugi proizvod. Uglavnom nismo svjesni koliko stvari iz naše okoline utječu na naš život i zdravlje. Ovo je način da se od malih nogu nauči da u zdravoj sredini žive zdravi ljudi. S obzirom da se sistem obrazovanja u zemlji ne bavi ovim temama, ova projektna inicijativa je veoma dobrodošla i neophodna. Moramo raditi zajedno i početi na lokalnom nivou, ali dostignuća su sigurno važna i na prekograničnom nivou.“

Na pitanje o institucionalnoj podršci nadležnih ministarstava obrazovanja u pogledu usvajanja modela cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada kao vannastavnog programa u srednjim školama, naša sagovornica ističe da je upravo sistemska podrška ključna u ovom procesu, naglašavajući:

„Svaki vid institucionalne podrške je važan, bez podrške sistema i sami projekti bi bili ostavljeni na snalažljivost NVO i njihovim vizijama o važnosti održavanja životne sredine zdravom. Čak smatram da je važno da ministarstva ovakve programe uključe direktno u redovne nastavne programe ako žele da model cirkularne ekonomije opstane, tj. da ovo ne budu sezonski projekti koji će se završiti nekim krajnjim finansijskim izvještajima gdje su i kako potrošena sredstva od projekta, a da krajnji ciljevi i ishodi učenja o održivom razvoju postanu nebitni, kao i da cirkularna ekonomija ostane samo slovo na papiru, a trebala bi biti stil života narednih generacija. Ja se iskreno nadam da će teme cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada biti dijelom obaveznog nastavnog plana i programa u doglednoj budućnosti.“

Profesoricu smo pitali da li možemo očekivati da će nadolazeće generacije zapravo živjeti načinom života kakav promovira koncept nula otpada, a njen odgovor nas je motivirao da nastavimo putem kojim smo krenuli:

„Promjena zahtijeva mnogo više od jedne projektne inicijative, ali ovo je početak i nadamo se da će se vremenom nadograditi. Htjeli ili ne, moramo se okrenuti načinu života bez otpada, a buduće generacije su prisiljene na to. Uprkos tome što je reciklaža trenutno skuplja opcija u BiH i Srbiji, mladi moraju shvatiti da resursi nisu neiscrpni i sa sadašnjom praksom ćemo ih iscrpiti. Projekat je obećavajuća akcija sa velikim potencijalom za replikaciju kako bi se smanjio ovaj talas konzumerizma.“ – istakla je prof. Kašić Lelo.

 

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Više informacija pronađite na zvaničnoj web stranici projekta, a da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Intervju sa prof. Kašić Lelo je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Share.

Comments are closed.