Ljubav prema pčelarstvu i pčelama često se prenosi sa generacije na generaciju i česta je porodična tradicija i na području Ilijaša. Ova privredna grana po mnogočemu je posebna, a pčelarski proizvodi imaju pozitivan utjecaj na naše zdravlje.
Danas na našem tržištu moguće je pronaći više vrsta, kako onog u prodavnicama uvoznog, tako i domaćeg koji je zasigurno najzdraviji i za koji se kupci više opredjeljuju.
Zbog mnogih pozitivnih svojstava med je vrlo cijenjen, a o tome smo i razgovarali sa pčelarom Mensudom Masnopitom, koji se ovim poslom bavi još od srednje škole, tačnije od 2012. godine.
Zanimalo nas je koliko je zapravo pčelarstvo značajno i da li kupci cijene više domaći med od onog u prodavnicama.
-Pčelarstvo je bitno za proizvodnju hrane te moramo početi što više cijeniti pčelu kao oprašivača. Što se tiče kupca cijene više domaći med od onog iz prodavnice, razlog je taj što u našim trgovinama možemo naći sve više patvorenog meda i onda kupci više vole kupiti od nekog poznatog pčelara – kazao je Masnopita.
Zbog samih poskupljenja, manjka proizvodnje i uzgoja mnogih proizvoda, Masnopita je istakao da je ove godine doprinos meda znatno manji.
-Ova godina je bila dosta lošija po doprinosu meda u odnosu na prošlu godinu – rekao je Masnopita.
Tržište i proces pravljenja meda
Poznato nam je koliko je zapravo med vrlo bitan za naše zdravlje, stoga je i bitno da se bira pravi i domaći med. Plasiranje na tržište pravog meda, kako ističe Masnopita, nije teško jer opet na samom tržištu ima dosta lažnog meda.
-Što se tiče procesa pravljenja meda i proizvodnje dovoljne količine, med je na točkovima i tako mi pčelari selimo pčele na paše koje su nama dostupne a to su livada, bagrem, vrijesak – istakao je Masnopita, dodajući da su u njegovoj proizvodnji zastupljene dvije vrste meda, bagrem i livada.
Podsticaji za pčelare
Kako nam je kazao Masnopita, podrška lokalne zajednice je dobra mada može biti i bolja.
-Za ovu djelatnost kojom se ja bavim, pomažu nam putem podsticaja i mislim da bi bila još bolja kada bi bilo više projekata vezano za pčelarstvo tada bi se i povećao broj pčelara na općini Ilijaš – rekao je Masnopita.
I na kraju, Masnopita kao pčelar koji je dugo u ovom poslu, svoj savjet dijeli i sa drugim budućim pčelarima.
-Savjet za one koji se žele baviti pčelarstvom da što više čitaju literaturu i da po mogućnosti pronađu iskusnijeg pčelara tj. da pronađu mentora da u radu sa njim uče i stiču znanje – istakao je Masnopita.
Piše: Nerma Fazlić
