Nevladine organizacije Centar za promociju civilnog društva, Aarhus Sarajevo i WWF Adria organizovali su radionicu pod nazivom „Plan upravljanja Zaštićenim pejzažom Bijambare“ sa ciljem da predstave nacrt Plana lokalnoj zajednici na području općine Ilijaš. Svrha radionice je prikupljanje mišljenja i komentara. Na taj način građanke i građani općine Ilijaš mogli su dati svoje prijedloge u svrhu poboljšanja benefita cjelokupne zajednice.
Zoran Šeremet, službenik za projekte Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria, kazao je da je podrška lokalnoj zajednici ključ uspješne provedbe Plana, te da bi javne institucije trebale uložiti više napora za prezentaciju takvih dokumenata.
„Radionica je zapravo više kao vježba uključivanja javnosti u rad zaštićenih područja odnosno približavanje velikog, strateškog i znajčajnog dokumenta za Bijambare lokalnoj zajednici. Mi u WWF – u čvrsto vjerujemo da je podrška lokalnoj zajednici ključ uspješne provedbe Plana i smatramo da bi javne institucije morale više napora uložiti u prezentaciju takvih dokumenata lokalnoj zajednici . U Kantonu Sarajevo smo naišli na razumijevanje ministarstva koji su ipak odlučili da izvođač studije, odnosno Plana upravljanja prezentira studiju lokalcima. Smatramo da je to trebalo učiniti puno ranije i uložiti više truda ovo toga. Nadamo se da ćemo uspjeti jedan ovakav stručni dokument približiti običnim ljudima i da ćemo od njih dobiti konstruktivna mišljenja koja ćemo dostaviti ministarstvu.“
Sabina Jukan, savjetnica za zaštitu okoliša u Centru za promociju civilnog društva, kazala je da svaka odluka donesena sa većim uključenjem građana ima i veću vrijednost, te se bolje sprovodi na terenu.
„Centar za promociju civilnog društva u suradnji sa WWF – om i Aarhus centrom Sarajevo organizira ovu radionicu s ciljem da potakne lokalno stanovništvo da se aktivnije uključuju u proces donošenja okolišnih odluka, jer svaka odluka donesena sa većim uključenjem građana ima i veću vrijednost i moć, te bolje se sprovodi na terenu. Nažalost, naši građani i građanke imaju rijetko priliku da parcipiraju ovakvim procesima, a nama je danas cilj prije svega da im predstavimo nacrt Plana ZP Bijambare, a s druge strane da ih kroz ranije pozitivne prakse potaknemo na bolju uključenost kako bi sami vidjeli koja je to vrijednost, jer ipak se to tiče okruženja u kojem žive.“
Svoj komentar o Planu upravljanja Zaštićenim pejzažom Bijambare dala je i Belma Avdić, magistrica turizma i zaštite životne sredine. Istakla je da je bitno da lokalna zajednica da svoj doprinos, jer Bijambare se nalaze na području općine Ilijaš, te da mi kao građani možemo itekako da učestvujemo dajući prijedloge i sugestije.
„Bijambare spadaju u petu kategoriju zaštićenih spomenika prema IUCN kategorizaciji zaštićenih područja. Usklađene su sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH i sa IUCN – om, i upravo krovni dokumenti što se tiče ZP Bijambare jesu prostorni plan područja posebnih obilježja kao i Plan upravljanja Zaštićenim pejzažom. Plan upravljanja koji je postojao ranije bio je za period 2008 – 2018, a obzirom da se planovi upravljanja vode na period deset godina, i obzirom da je taj Plan upravljanja istekao, u julu 2020. godine vršena su određena istraživanja za potrebe izrade novog Plana. Kada je u pitanju novi Plan upravljanja, bit će upućena nova inicijativa nadležnom ministarstvu, pa je iz tog razloga veoma bitno da i lokalna zajednica da svoj doprinos, jer se Bijambare nalaze na području općine Ilijaš. U ime Općine Ilijaš, kao jedne od nadležnih institucija, veoma je bitno učestvovati i vidjeti na koji način možemo dati svoje prijedloge i sugestije, te šta bismo mogli poboljštati što se tiče benifita koji su direktno vezani za naše stanovništvo.“
Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini su oni dijelovi teritorije koji su značajni zbog biodiverziteta, relativne očuvanosti izvornog pejzaža ili estetsko-turističkih potencijala. Nadležnost u oblasti zaštite prirode u Bosni i Hercegovini regulisana je na entitetskom nivou i nivou Brčko Distrikta. U Bosni i Hercegovini zaštićeno je 39 područja, 27 u Republici Srpskoj, 12 u Federaciji, dok u Brčko Distriktu do sada nije stavljeno pod zaštitu nijedno područje što predstavlja manje od 3 % teritorije Bosne i Hercegovine.
