Na današnji dan 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I Kotromanića s nazivom “In castro nosto Visoka vocatum” prvi put je spomenut kraljevski grad Visoki. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice, danas se nalazi grad Visoko.
Stari grad Visoki bio je poznati srednjovjekovni grad/tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. Služio je i kao sjedište visokog feudalca s titulom velikog kneza bosanskog.
U drugoj polovini 11. vijeka spominje se Bosanska biskupija i njeno sjedište Civitas Bosna, a sjedište Bosanske biskupije bilo je upravo u visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici Crkve bosanske stolovali. Već krajem 12. vijeka Kulin ban podiže crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima, mjestu pored Visokog, polovinom 14. vijeka bio jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove Crkva bosanska je obavljala baš u Moštrima.
Smješten na vrhu brda Visočica
Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja sabora, franjevački samostan, a između 1377. i 1461. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je visočka dolina sa Starim gradom Visokim, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine i kasnije kraljevstva.
Stari grad Visoki smješten je na vrhu 213 metara visokog brda Visočica. Iako historijski važan, Stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine 60-ak metara i širine približno 25 metara, a imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Oko cijelog grada je iskopan kanal dubine četiri metra, a širine od osam do 10 metara.
Primarna funkcija Starog grada Visoki bila je odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a posljednja napisana je bila ona iz 1436., kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom. Iako napušten odavno, dokazi na kojima se temelji historija Starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini pronađeni su tokom 1950-ih, 1970-ih i 1980-ih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima. Osmanlijskim osvajanjem Bosne grad biva napušten prije 1503. godine.
