Piše: Midhat Dizdarević, prof.historije/arheolog
Promocija spomenika kulturno – historijskog naslijeđa općine Ilijaš tokom 2022. godine realizirana je kroz rad Udruženja za zaštitu kulturno – historijskog naslijeđa i edukaciju mladih ARHIUM Ilijaš. Kako kroz tekuće projekte, koji u fazama obrađuju određeni dio povijesti, tako i na terenu općine Ilijaš, izvršena su ubiciranja novih lokaliteta sa nekropolama stećaka i nišana. Izvršene su i određene pripreme za analizu nekropola, njihovo stanje i mjere zaštite koje bi trebale da unaprijede očuvanje, istraživanje i promociju kulturne baštine općine Ilijaš. Rezultati ubiciranja objavljeni su u radu pod nazivom „Nekropola stećaka Sudići – Ilijaš“ u časopisu BOSNA FRANCISCANA, ČASOPIS FRANJEVAČKE TEOLOGIJE SARAJEVO, Godina XXX, broj 56, Sarajevo 2022., 101-123. Navedeni rad prilog je ubiciranju i istraživanju nepoznatih nekropola stećaka ilijaškog kraja. Tokom 2022. godine ubicirane su nove nekropole u Sudićima, Podlipniku, Dragoradima, Rakovoj Nozi i svakako će biti sastavnim dijelom Kataloga koji je u pripremi. Ubiciranja doprinose široj slici rasprostiranja spomeničke baštine i razumijevanju određenih kulturno – historijskih procesa.Ubikacija lokaliteta na širem prostoru općine Ilijaš na vidjelo je iznijela nove podatke i saznanja o nekropolama i broju stećaka, oblicima i ukrasima. U odnosu na popis stećaka koji je izvršio Šefik Bešlagić i objavio u monografiji Stećci centralne Bosne 1967.godine i Stećci- kataloški topografski pregled iz 1971., kao i u odnosu na podatke iz Arheološkog leksikona BiH iz 1988.godine, zasigurno je da je općina Ilijaš ovim ubiciranjem i evidentiranjem bogatija za nekoliko vrlo značajnih i bogato ukrašenih nekropola poput nekropole u Sudićima, nekropole Selišta – Podbare, nekropole u Dragoradima, Gojtanovini i Rakovoj Nozi. Kada je u pitanju područje općine Ilijaš nakon 80% popisanih nekropola možemo govoriti o cca 670 stećaka, no taj broj još uvijek nije konačan. Jedna zanimljivost je posebna kada su u pitanju stećci općine Ilijaš, a to je prikaz ruke sa ili bez oružja. Procentualno, prikaz ruke na stećcima ilijaškog kraja je 10% prikaza simbola ruke na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Svakako treba istaći blizinu Olova, Vareša i pripadnost Ilijaša toj klesarskoj i umjetničkoj školi klesanja i ukrašavanja stećaka. Za stručnu i naučnu javnost zanimljiv je i natpis na stećku kneza Batića Mirkovića, jedini na području općine Ilijaš. Granice današnjih općina svakako ne bi trebale biti prepreka u tumačenju i analiziranju ove spomeničke baštine, možda ona ne odgovara svim protagonistima i čini se mikroregionalizirana, ali jedina mogućnost u procesu istraživanja, zaštite i promocije jeste da svaka općina učini dodatni napor na istraživanju i očuvanju baštine, a onda je lako donositi uopštene zaključke šta čemu pripada i o kojoj pojavi u srednjem vijeku je riječ. Ukoliko se ništa ne učini, pa makar se i činilo da smo još uvijek na postavkama i metodologiji Šefika Bešlagića, na ubikaciji, istraživanju, zaštiti i promociji, stećke ćemo moći gledati samo na fotografijama i dokumentarnim prilozima. Treba uzeti u obzir da je općina Ilijaš jedna od tri najbogatije općine u Kantonu Sarajevo po broju stećaka, tu su još općina Hadžići i Trnovo. Ove tri općine posjeduju najveći broj stećaka na prostoru Kantona Sarajevo i definitvno se mogu ponositi tom činjenicom. Frapantno je i neodgovorno da se u 21.vijeku, kada je u pitanju kulturno – historijsko naslijeđe općine Ilijaš, gotovo nikakva sredstva ne planiraju niti izdvajaju za stećke i nišane općine Ilijaš u smislu njihove zaštite, istraživanja i prezentacije. Tako npr. u rijeci Ljubini već dugo leže stećci sa lokaliteta Ljubina dok je stup/nišan kojeg je Šefik Bešlagić pripisao knezu Stjepanu još uvijek na svom mjestu. Niz je primjera lošeg odnosa prema kulturno – historijskom naslijeđu kojeg možemo konstatirati, poput nekropole stećaka u Ivančićima, nacionalnog spomenika BiH, koja je u privatnom posjedu i jedan od stećaka prijeti da završi na putu. Nekropola stećaka i nišani kod planinarskog doma Ozren koji su polomljeni i u poprilično lošem stanju a također su nacionalni spomenik BiH. Također, jedan od lokaliteta koji vrijedi spomenuti je nekropola Zavor na Koritima. Sa vrlo zanimljivom predstavom oružja i prikazom ruke na stećku. Taj lokalitet je imao nesreću upravo da bude ratna linija odbrane pa je tako oštećen i dislociran. Ništa poslije rata nije urađeno na vraćanju stećaka na njihovo mjesto. Na kraju, rezultati istraživanja na terenu, evidentiranje, fotodokumentiranje i kontekstualizacija stećaka i nišana tokom 2022. godine biće predstavljeni prigodnim katalogom u narednom periodu.
Posebna zanimljivost su stari nišani čiji je broj vrlo značajan za proučavanje kulturoloških, ekonomsko – socijalnih, društvenih i vojnih kretanja u nahiji Dubrovnik, posebno ilijaškog kraja koji je ulazio u sastav ove nahije, u periodu od 15. do 18. stoljeća. Izložbom i prezentacijom rezultata iz prethodnih godina objedinjeni su i podaci istraživanja nišana u Višnjici, Tisoviku, Misoči, Vlaškovu, Karauli, Metufima, Duševinama, Sudićima, Dragoradima, Nišićima, Crnoj Rijeci, Draževićima, Ozrenu i Rakovoj Nozi. Zanimljivo je da su ovo i mjesta dovišta, kao i da se u blizini nalaze ostaci nekropola sa stećcima. Također, određena istraživanja historijskih pojava i ličnosti od 15. do 18. st. a koje su zabilježene u historijskim izvorima ukazuju na značaj ilijaškog kraja kroz povijest. Tokom 2022. godine u okviru manifestacije „Ilijaški dani 2022“ postavljena je i otvorena Izložba spomenika kulturno – historijskog naslijeđa općine Ilijaš sa fokusom na stećke i nišane, naročito nišane nahije Dubrovnik, te pojedini elementi do sada nepoznate izvorne i epigrafske građe koji se tiču historijskog perioda 15. do 18. st. a kojima se obuhvata općina Ilijaš, koja do sada nije tretirana, osim sporadičnih slučajeva. Tokom 2022. godine nastavljen je projekat ubikacije, popisa i istraživanja stećaka i nišana ilijaškog kraja. Svakako, o tome govori i objavljeni prilog u sedmičnom listu za politiku, društvo i kulturu STAV pod nazivom Stećci u Ilijašu i okolnim mjestima, Kraljeva zemlja kao dom kamenih spavača, Časopis STAV, BROJ 367, GODINA VIII, Sarajevo, 18.03.2022., str.72-74. (https://stav.ba/vijest/kraljeva-zemlja-kao-dom-kamenih-spavaca/8417).
