Svjetski dan borbe protiv dijabetesa

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se 14.novembra/studenog svake godine u više od 170 država svijeta još od 1991.godine, kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti.

Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je „ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju.

Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.

Upozoravajući podaci u svijetu i BiH

Dijabetes je jedan od najbrže rastućih zdravstvenih izazova u 21. vijeku. Prema podacima Internacionalne dijabetes federacije (IDF), broj odraslih koji žive s dijabetesom je preko tri puta povećan posljednjih dvadeset godina. IDF procjenjuje da 9,3% odraslih starosti 20 – 79 godina i 1,1 milion djece i adolescenata mlađih od 20 godina živi s dijabetesom, te da će do 2030. godine 578 miliona odraslih širom svijeta živjeti s dijabetesom.

Iako je započeo proces prikupljanja podataka oboljelih od dijabetesa u Federaciji BiH putem prijava, registar još nije zaživio. U PZZ-u u 2020. godini je registrirano 72.797 oboljenja, što je više nego u 2019. godini (64.594).

Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u BiH od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još uvijek ne znaju da imaju šećernu bolest.

Simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.

Intervencije u javnom zdravstvu Federacije BiH

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je u saradnji sa kancelarijom Svjetske Zdravstvene Organizacije u 2017./2018. godini izradio, među ostalim smjernicama koje se koriste u PZZ-u, i smjernice za prevenciju i tretman dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u timovima porodične medicine. Zavod je obavio edukaciju zdravstvenih profesionalaca, oko 1200 doktora i medicinskih sestara u timovima porodične medicine, u skladu sa preporukama datim u tim smjernicama. Planira se i zanavljanje pomenutih smjernica, a u skladu sa najnovijim preporukama dobre prakse.

Oboljeli od dijabetesa treba da izbjegavaju prženu i masnu hranu, te slatkiše, jedu više svježeg voća, vježbaju ili šetaju 30 minuta svaki dan, održavaju tjelesnu težinu u granicama normale, jave se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan prate i pregledaju stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodaju bosi, te – ne konzumiraju duhan i alkohol.

Faktori i edukacija o bolesti

Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob preko 60 godina, muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visok krvi pritisak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.

U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i bolesnik i članovi njegove porodice. Bolesnik i porodica moraju biti motivirani za učenje. Zdravstveni radnici bolesniku trebaju objasniti, a on treba zapamtiti i primijeniti savjete i upute. Važno je oboljele educirati o šećernoj bolesti.

Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulisanje tjelesne težine i njeno svođenje na optimalne vrijednosti što ima značajan uticaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika.

Važne činjenice o dijabetesu

• Najčešće komplikacije dijabetesa – sljepilo, srčani udar, bubrežna slabost, amputacije.
• Osobe sa dijebetesom se ne razlikuju od drugih – ne diskriminiši ih!
• Jedna od dvije osobe sa dijabetesom ne znaju da ga imaju – da li si i ti u riziku?
• Zdravim stilovima života može se prevenirati do 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2.
• Zdrava i uravnotežena ishrana uveliko smanjuje rizik za obolijevanje.

Usvajanje i prakticiranje zdravih životnih stilova je preduslov za prevenciju mnogih bolesti, posebno onih iz grupe masovnih nezaraznih bolesti, među kojima je i dijabetes mellitus

Izvor: Zavod za javno zdravstvo FBiH/ Mr.sc.dr Adnana Dizdarević-Maksumić