Duševno zdravlje jedan je glavnih temelja općeg zdravlja. Obilježavanjem Svjetskog dana duševnog zdravlja, pridaje se njegovoj važnosti i postojanju.
Ove godine Svjetski dan duševnog zdravlja je tema koja je vrlo široka i znakovita a to je da je duševno zdravlje univerzalno ljudsko pravo.
Psihologinja Nermina Vehabović – Rudež smatra da je to pravo svakog čovjeka, pravo koje imamo da obezbijedimo sebe. Iz svog višegodišnjeg rada, istakla je da je posebno nakon COVID – a na površinu izašlo puno toga što bi na neki način upućivalo da smo sa vrlo lošim duševnim zdravljem, tome svjedoče loši međuljudski odnosi, a posebno nasilje u porodici, u vezi, na radnom mjestu i slično.
-Ljudi sve osjećaju i vide, svako loše duševno zdravlje, ali šute. Duševno zdravlje nije nešto što zapravo možemo kupiti, to je obaveza i odgovornost sa naše lične strane. Društvo je obavezno i odgovorno da napravi sve preduslove da ljudi imaju duševno zdravlje kakvo i treba. Počevši od političara, škole, porodice, prijatelja, svi su odgovorni da rade na tome kako bi bilo dovoljno dobro – kazala je Vehabović – Rudež.
Kod nas se, kako ističe Nermina, mentalno zdravlje definiše kao izostanak mentalne bolesti, što je jako loše.
-Duševno zdravlje nije izostanak dijagnoze, ono je puno šire. Najpravilnije rečeno duševno zdravlje je ono kada je čovjek zadovoljan načinom na koji živi, ljudima oko sebe i svojim odnosima – ističe Vehabović – Rudež.
Društvene mreže
Kako bi nam duševno zdravlje bilo što bolje, idealno bi bilo da dobro biramo ljude sa kojima ćemo se susretati, kako na poslu tako i van njega. Ali pored toga, društvene mreže igraju veliku ulogu u očuvanju duševnog zdravlja.
-Ono što bih posebno naglasila, jeste zanemarivanje djece od strane roditelja. Trebali bi da prate djecu kakve sadržaje gledaju na društvenim mrežama. Duševno zdravlje mladih i jeste ugroženo zbog sadržaja društvenih mreža, na kojima čuju sve i svašta. Roditelji ne bi trebali da odbacuju taj uticaj, niti bi trebali zabranjivati jer je to oštro, ali bi trebali ukazati i pratiti šta je loše za djecu – istakla je Vehabović – Rudež.
Kako poboljšati duševno zdravlje?
Glavni problem današnjice jeste brz način života koji rezultira stresom koji itekako može da prevagne na anksioznost. Sve veći broj obaveza, užurbanih situacija, ekonomske neprilike, različite vrsta nasilja, društveni mediji i slično mogu biti negativni podražaji koji u zavisnosti od osobe do osobe rezultiraju dozom “nemira”, dodala je Adna Frljak pedagogica/psihologinja, naglašavajući da je najproduktivniji metod poboljšanja duševnog zdravlja dobar i kvalitetan razgovor.
-Prvi korak za poboljšanje duševnog zdravlje jeste da osoba sama sa sobom razgraniči da nešto nije uredu, da postoji nešto što remeti mir i koncepciju, te da kao takva jednostavno prihvati da je sasvim uredu da ponekad imamo potrebu da budemo sami, da kažemo “NE” stvarima koje nam ne prijaju, da razgovaramo sa nama bitnim ljudima i pokušamo naći problem. Također, ključ uspjeha jeste da apsorbiramo da je stručna pomoć i podrška nešto što je sasvim korektno i ispravno u 21. stoljeću – kazala je Frljak.
Razgovarala: Nerma Fazlić
