Svjetski dan mentalnog zdravlja –Posjeta Centru za mentalno zdravlje Ilijaš

Piše: Adisa Omerović/Radio Ilijaš

Svjetska federacija za mentalno zdravlje u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom od 1992. godine 10. oktobra obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Na taj se način želi potaknuti na ulaganje u sistem podrške mentalnom zdravlju i naglasiti važnost koju ima promicanje mentalnog zdravlja. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je  “Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti”.

Tim povodom za Radio Ilijaš su govorili uposlenici Centra za mentalno zdravlje Ilijaš psihijatar Gazmend Ljutfiu i  socijalni radnik Mersed Orić.

Na početku razgovora, Mersed Orić predstavio je stručni tim Centra za mentalno zdravlje, ali i upoznao nas sa uslugama koje isti pruža.

 „Centar za mentalno zdravlje Ilijaš otvoren je u oktobru 2014. godine. Stručni tim Centra čini pet članova: mr.sci.dr. Gazmend Ljutfiu,  diplomirana medicinska sestra Emina Durić – Hajro, medicinska sestra Sanela Kovačević, magistrica Psihologije Ines Mosoči Mujić i magistar socijalnog rada Mersed Orić, a svaki član ima prostoriju gdje obavlja radne aktivnosti. Centar za mentalno zdravlje pruža specijalističko – konsultativne usluge, pojedinačnu i grupnu terapiju, psiho – socijalnu pomoć ratom traumatiziranih osoba, psiho – socijalnu pomoć ugroženim licima, kućne posjete po potrebi, pomoć porodici, preglede iz psihijatrije kao i obrade za Institut za ocjenu radne sposobnosti.  Pohvalio bih i naše medicinske sestre koje su pokrenule radnu terapiju. U preventivom radu, ovaj Centar ima zadatak da promovira mentalno zdravlje na području Kantona Sarajevo. Spomenuo bih da vršimo i postupke prisilne hospitalizacije. Općina nam pomaže kada su u pitanju neke jednokratne pomoći. Provodimo grupni rad sa osobama koje se liječe kod nas na način da učestvuju u raznim prezentacijama i edukacijama na nivou Kantona. Trenutno radimo na projektu sa Službom za kućnu medicinu s ciljem otkrivanja depresije i anksioznosti kod odraslog stanovništva. U lokalnoj zajednici surađujemo sa policijom, Općinom, svim bolničkim odjelima u Kantonu, centrima za socijalni rad i Udruženjem „Budi mi drug“, kazao je Orić.

O bitnosti mentalnog zdravlja, ali i ovogodišnjoj temi Svjetskog dana mentalnog zdravlja govorio je mr.sci.dr. Gazmend Ljutfiu ističući da je primarni cilj podizanje svijesti o mentalnom zdravlju i podršci istom.

„Zdravlje je osnovno pravo svakog ljudskog bića. Cilj je podizanje svijesti o mentalnom zdravlju i osnaživanju na ulaganje i podršku mentalnog zdravlja. Koliko je bitno mentalno zdravlje govori i definicija iz 1926. godine kada je doktor Andrija Štampar rekao da je zdravlje stanje potpunog psihičkog, fizičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. U našoj sredini imamo Centar za mentalno zdravlje sa trenutno nekompletnom strukturom. U toj strukturi nam fali još jedan psiholog, okupacioni terapeut i još jedna medicinska sestra, te se nadamo da ćemo u skorije vrijeme to kompletirati. Što se tiče zajednice, ona je dužna pružiti što potpuniju zdravstvenu zaštitu. Najbitniji faktori u ovome su ekonomski i socijalni. Obilježavanjem ovog datuma svima onima koji pružaju usluge i koji se bave mentalnim zdravljem  omogućava razmjenu iskustava u njihovom radu, kao i šta je još potrebno učiniti da zaštita mentalnog zdravlja bude dostupna svima. Što se tiče problema naših korisnika, to su najviše finansijski i ljudski resursi. Procjenjuje se da 20% Evropljana boluje od nekog psihičkog poremećaja. Mi nemamo podatke iz Bosne i Hercegovine, ali i kod nas je stanje slično, a što se tiče šizofrenije, radi se o malom procentu, 1 – 2% ukupne populacije. Za efikasnije usluge potrebno je povećati ulaganje i preraspodjelu sredstava“, kazao je doktor Ljutfiu.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je: „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“. Obilježavanjem Svjetskog dana mentalnog zdravlja dolazi do razmjene informacija i formiranje novih ciljeva i planova.  Nedostatak resursa za tretman mentalnih poremećaja je ogroman, naročito u siromašnim zemljama.  Doktor Ljutfiu je kazao da u Centru za mentalno zdravlje Ilijaš nedostaju pojedini resursi koji bi omogućili edukacije na svjetskom nivou, jer se od stručnog tima očekuje kontinuirano educiranje.

„Projekat mentalnog zdravlja je jako dobar, ali da bi uradili ovaj projekat potrebno je imati ljudstvo, finansije i resurse. Potrebne su nam edukacije, a one zahtijevaju veću sumu novca. Od nas se očekuje da se kontinuirano educiramo, a mi kao tim se zaista trudimo da pratimo svjetske trendove što se tiče edukacija. Centar za mentalno zdravlje je trenutno uključen u dva projekta, jedan od njih je Projekat za rani rast i razvoj koji bi trebao početi u novembru. Djelimično smo razbili stigmu koja je bila prisutna u Ilijašu a ticala se mentalnog zdravlja. Poručio bih još da privrednici koji imaju potrebu za radnicima da nam se jave, jer kao što sam na početku rekao – mentalno zdravlje zavisi od socijalno – ekonomskih faktora. Mnogo je lakše raditi sa korisnicima koji su socijalno i ekonomski stabilni, problem se javlja kada nisu i teže je raditi sa tim korisnicima. Trenutno imamo saradnju sa tri firme, ali to je mali broj. Za kraj poručujem da se osobe koje nisi 100% funkcionalne jave ljekaru.“

Kako doći do Centra za mentalno zdravlje?

Korisnici usluga Centra se moraju prvo obratiti porodičnom ljekaru, u stanjima potrebe i samoinicijativno, odnosno kada osjete da nisu 100% funkcionalni.

Prvi kontakt u Centru ostvaruje medicinska sestra na pultu, a nakon što se saopšti razlog dolaska u Centar, korisnik se dalje upućuje određenom članu tima. Nakon  toga slijedi procedura koju sprovodi stručni tim.

Doktor Gazmend Ljutfiu za kraj je rekao da se radi na akcijama u vidu radionica u školama kako bi se podigla svijest o mentalnom zdravlju jer se poremećaji najčešće dešavaju u adolescenciji.

 „Početak poremećaja počinje u adolescenciji. I ako toj osobi nismo pomogli u mladosti, kasnije dolazi do problema jer se u samom početku nije s tom osobom radilo. Svakako psihoaktivne supstance dovode do povećanja tih poremećaja, što dalje dovodi do krize društva. Poduzeli smo nekoliko akcija koje se ogledaju u senzibilizaciji, ali nažalost, ne možemo senzibilisati čitavo društvo. Radimo i na tome da u školama  u Ilijašu održimo radionice, jer su psihoaktivne supstance sve više uzele maha“, kazao je doktor Ljutfiu.

Ovogodišnja tema kojom se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja je “Mentalno zdravlje u nejednakom svijetu”.

Ova tema, odabrana za 2021. godinu, naglasit će da pristup uslugama mentalnog zdravlja ostaje nejednak, jer između 75 i 95 posto ljudi s mentalnim poremećajima u zemljama s niskim i srednjim prihodima uopće ne može pristupiti centrima za mentalno zdravlje, a pristup u zemljama s visokim dohotkom nije puni bolji.