BIHSVIJETVIJESTI

Svjetski dan pčela

U svijetu se 20. maja službeno već sedmu godinu obilježava Svjetski dan pčela. Njihova je važnost za čovječanstvo neupitna, jednako kao i neprestano podsjećanje na to.

Cilj je skrenuti pažnju i podići svijest o ključnoj ulozi pčela i drugih oprašivača u održavanju ravnoteže u prirodi i očuvanju okoliša. U organskoj poljoprivredi pčele imaju središnju ulogu jer su ključne za postizanje uravnoteženog i zdravog ekosistema. Organski pristup poljoprivredi poštuje prirodne ritmove i cikluse prirode, a pčele su integralni dio ovog sistema. Ovakva vrsta poljoprivrede potiče očuvanje prirodnih staništa za pčele – cvjetne livade, šume i druge prirodne površine bogate raznolikim biljkama. Takvi stanišni uslovi osiguravaju im dostupnost različitih izvora hrane i omogućuju da obavljaju svoju vitalnu ulogu u oprašivanju biljaka.

Ljudskim aktivnostima poput upotrebe pesticida, uništavanja prirodnih staništa i uticaja na klimatske promjene, dovelo je do ugrožavanja preko 20 000 vrsta pčela i drugih oprašivača, poput leptira, šišmiša i kolibrića. Oprašivanje je temeljni proces za opstanak naših ekosistema. Gotovo 90% svjetskih vrsta divljih cvjetnica zavisi, u potpunosti ili barem djelimično, o životinjskom oprašivanju, zajedno sa više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva i 35% globalnog poljoprivrednog zemljišta.

Ako bi se nastavio trend opadanja broja pčela i drugih oprašivača, hranjivi usjevi, poput voća, orašastih plodova i mnogih povrtnih kultura, bili bi sve više zamijenjeni osnovnim usjevima poput riže, kukuruza i krompira, što bi na kraju rezultiralo neuravnoteženom prehranom. Intenzivne poljoprivredne prakse, promjene u korištenju zemljišta, uzgajanje monokultura, pesticidi i više temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju, a time i za kvalitetu hrane koju uzgajamo. Čovjek je direktni krivac pada otpornosti pčela i povećanju broja različitih bolesti i štetnika koje napadaju pčelinje zajednice.

Tema Svjetskog dana pčela 2024. godine „Biti angažovan sa mladima“ (eng. „Bee engaged with youth“) naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore očuvanja oprašivača, prepoznajući ih kao buduće čuvare naše životne sredine. Naglašava globalnu saradnju kako bi se uključili mladi pojedinci u zaštitu ovih vitalnih vrsta. Angažovanjem mladih u pčelarske aktivnosti, obrazovne inicijative i zagovaračke napore možemo inspirisati novu generaciju ekoloških lidera i osnažiti ih da ostvare pozitivan uticaj na svijet. Podsticanje raznovrsnijih poljoprivrednih sistema i smanjenje oslanjanja na toksične hemikalije može uticati na povećano oprašivanje. Na taj način čuvamo sigurnost hrane, kroz povećanje kvaliteta i količine hrane i doprinosimo eliminciji gladi u zemljama u razvoju.

„Ne možemo govoriti o smanjenju gladi u svijetu, ako ne osiguramo uslove za zaštitu pčela i drugih oprašivača. Vrijeme je da svi postanemo svjesni njihove važnosti, a posebno svjetski čelnici i donositelji odluka. Od sada se 20. maja širom svijeta obilježava kao praznik pčela i pčelara te vjerujem da će se proglašenjem Svjetskog dana pčela početi više razmišljati o pčelama, posebno u kontekstu osiguranja uslova za njihov opstanak, a time i za opstanak ljudske vrste.“ – rekao je 2017. godine povodom proglašenja Svjetskog dana pčela Boštjan Noč, predsjednik Slovenskog pčelarskog saveza (Čebelarska zveza Slovenije). Podsjetimo, Slovenija je 2011. godine postala jedna od prvih zemalja u Evropskoj Uniji (eng. European Union, EU) koja je zabranila upotrebu određenih pesticida koji su najštetniji za pčele.

Prema procjenama Organizacije Ujedinjenih Nacija za hranu i agrikulturu (eng. Food and Agriculture Organization of the United Nations, FAO), u Evropi je 1990. bilo 22,5 miliona pčelinjih zajednica. Do kraja milenijuma njihov broj je opao. Međutim ono što je pozitivno za istaknuti jeste činjenica da su se pčelinje populacije u  Evropi oporavile do 2021. godine, kada je procijenjeno da ih je bilo oko 25,1 milion. Bitno je naglasiti da su pčelarstvo i apikultura značajno porasli širom svijeta posljednjih decenija. U svijetu je 2021. proizvedeno oko 1,8 miliona tona meda. Najveći proizvođač bila je Kina sa godišnjom proizvodnjom od 486.000 tona. Slijede Turska (96.300 tona) i Iran (77.200 tona).

Prema podacima Eurostata objavljenima povodom Svjetskog dana pčela, 2020. godine je na farmama u EU-u bilo ukupno 8,1 miliona košnica. Riječ je ipak o nepotpunim podacima jer se popisuju samo košnice na farmama. Primjerice, u nekim zemljama poput Njemačke, košnice se ne smatraju dijelom farme. Na nacionalnom nivou, Rumunija je imala 1,5 miliona košnica na farmama, više od bilo koje druge zemlje EU-a. Italija i Grčka imale su po dodatnih jedan milijun košnica na farmama, a slijedile su ih Španija i Bugarska, svaka sa oko 900 000 košnica, te Portugal sa 700 000 košnica na farmama.

Kada je u pitanju broj pčelara i pčelinjih zajednica, te podsticajna politika sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine od donošenja Pravilnika o pčelarstvu i uspostave Pčelarskog registra povećan je broj upisa i ažuriranje pčelara i pčelinjaka. Tako je u 2019. godini podsticano svega 275 pčelara koji su pčelarili sa 30.687 košnica za šta je ukupno izdvojeno 352.638,00 KM, dok je u 2021. godini osigurana podrška po Modelu direktne podrške proizvodnjama, za 1694 pčelara (126 pravnih i 1568 fizičkih lica) koji su pčelarili sa 11.5261 košnica, u vrijednosti od 828.861,00 KM.

Prema podacima iz maja 2023. godine u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ističu da je trenutno registrovano 5.000 pčelara sa oko 230.000 košnica. Dvije godine ranije, istakli su u ministarstvu, u Republici Srpskoj je bilo 600 pčelara i oko 20.000 košnica.

Dana 5. aprila 2023. Evropska komisija odgovorila je Evropskoj građanskoj inicijativi (eng. European Citizens Initiative-ECI) „Spasimo pčele i poljoprivrednike! Ovu Evropsku građansku inicijativu podržalo je više od milion građana širom EU-a, a Evropsku komisiju poziva na postepeno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine, obnovi biološke raznolikosti u poljoprivredi, te podržavanje poljoprivrednika u toj tranziciji. Od početka Inicijative 2019. Komisija je poduzela ambiciozne mjere u okviru Evropskog zelenog plana kako bi riješila problem smanjenja broja oprašivača i osigurala održivost prehrambenih sistema.

Neke od uobičajenih aktivnosti koje se organiziraju na ovaj dan su:

  • Edukativni programi u vidu radionica, predavanja, online seminara;
  • Sadnja medonosnog bilja poput kadulje, lavande, maline i kupine;
  • Akcija čišćenja okoliša kako bi se uklonio štetni otpad i poboljšala kvaliteta prirodnog staništa pčela;
  • Promocija održivih poljoprivrednih praksi bez pesticida;
  • Kampanje na društvenim mrežama kroz podizanje svijesti dijeljenjem informacija, fotografija i videa o pčelama, te o važnosti njihove zaštite;
  • Pčelarske aktivnosti u vidu različitih radionica i škola pčelarstva;
  • Prikupljanje donacija za organizacije koje se bave zaštitom pčela i njihovog okoliša.

Na ovaj dan pruža se prilika različitim interesnim skupinama (vladama, organizacijama, civilnim društvima i zainteresovanim pojedincima) širom planete da promovišu i učestvuju u akcijama  koje će zaštititi i unaprijediti oprašivače i njihova staništa Te aktivnosti su jačanje učestvovanja lokalnih zajednica u donošenju odluka, posebno autohtonog stanovništva koje poznaje i poštuje ekosisteme i biološku raznolikost. Potom provođenje strateških mjera, uključujući novčane poticaje za pomoć promjenama i povećanje saradnje između nacionalnih i međunarodnih organizacija, te akademskih i istraživačkih mreža za monitoring i evaluaciju usluga oprašivanja.

Obilježavanje Svjetskog dana pčela širom svijeta kroz konferencije i različite panel diskusije pružit će platformu za dijalog, saradnju i razmjenu znanja, podstičući međugeneracijsku razmjenu i inspirirajuće djelovanje prema održivijoj budućnosti za pčele i druge oprašivače.

Ono što svi mi kao pojedinci možemo da uradimo jeste:

  • kupovina sirovog meda od lokalnih farmera;
  • sadnja raznolikog skupa domaćih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine;
  • kupovina proizvoda iz održive poljoprivredne prakse;
  • izbjegavanje pesticida, fungicida ili herbicida u našim vrtovima;
  • zaštita zajednica divljih pčela kada je to moguće;
  • pravljenje vodoskoka za pčele ostavljajući zdjelu s vodom vani;
  • pomoć u održavanju šumskih ekosistema;
  • podizanje svijesti oko nas dijeljenjem ovih informacija unutar naših zajednica i mreža;

Kroz razumijevanje i podršku pčelama, možemo stvoriti uravnotežene ekosisteme koji podupiru održivost našeg okoliša i budućnost generacija koje dolaze. Čuvajmo dragocjene pčele, jer smanjenje broja pčela utiče na sve nas!

Izvor: inz.ba

Povezane objave

Back to top button