
Širom svijeta danas se obilježava Svjetski dan svjesnosti o autizmu s ciljem podizanja svijesti o autizmu kao teškom neurorazvojnom poremećaju, ali i radi ukazivanja na važnost rješavanja problema sa kojima se suočavaju te osobe i njihove porodice.
Prema odluci Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. aprila. Znak svjesnosti autizma – puzzle označavaju želju za povezivanje djelića i konačnim shvatanjem autizma.
Termin autizam najčešće se koristi za osobe koje imaju poremećaj iz spektra autizma (PSA) – veoma složen neurorazvojni poremećaj koji zahvata sve aspekte ličnosti (komunikacija, motorika, ponašanje i učenje).
Pojam autizam u psihijatriju uvodi E. Bleuer 1911. godine, a autistični poremećaj prvi opisuje američki psihijatar L. Kanner 1943. godine i naziva ga infantilnim autizmom (zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje).
Kako se radi o širokom rasponu poremećaja u razvoju, a ne o jedinstvenom poremećaju, svaka dijagnoza je drugačija te svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe.
Postoji pet glavnih tipova poremećaja iz spektra autizma koji uključuju: autizam, Aspergerov sindrom, Rettov sindrom, dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, pervazivni razvojni poremećaj – koji nije drugačije specificiran.
Osobe sa poremećajima iz spektra autizma vide, čuju i osjećaju, ali te utiske teško sklapaju u smislenu cjelinu, pa se stoga povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost.
Zbog toga osobe s autizmom imaju poteškoće u izražavanju svojih osjećaja, želja, potreba, sposobnosti i problema s kojima se svakodnevno bore, a što se odražava na njihovo ponašanje koje može biti vrlo neobično.