Hladna januarska noć nije spriječila ljubitelje lijepe riječi da uživaju u promociji novog putopisa Hamze Ridžala “Tragom bosanskih priča Istoka”.
Promocija je upriličena u okviru Manifestacije “Ilijaška zima” u organizaciji JU KSC i Radio Ilijaš.
Prije samog govora o motivima i nastanku ovog putopisa, prisutni su imali priliku pogledati dvadesetominutni dokumentarni film, toplu priču o ljudima, Bošnjacima u dalekom svijetu što ga ne osjećaju svojim, u koji su iz BiH doselili njihovi preci. Duše im se sjećaju domovine iako je možda nikad nisu vidjeli kroz jezik, muziku, kao i neobjašnjivu čežnju za pripadanjem. Publika je upijala lijepe riječi promotora, ali i otkrivala nove svjetove i duboke dimenzije našeg identiteta, koji izazivaju i začudnost i zadivljenost.
Univerzitetski profesor na više fakulteta, naučni savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, čiji je bio i direktor, autor više stručnih knjiga, dr. Alen Kalajdžija jedan je od vodećih lingvista u Bosni i Hercegovini i urednik putopisa kojeg smo večeras u Ilijašu predstavili.
Govoreći u recenziji ovog djela dr. Alen Kalajdžija nazvao je Hamzu Ridžala Evlijom Čelebijom našeg doba. Putopis je zasnovan na historijskim faktima – Tragom bosanskih priča Istoka: Kroz Anadoliju, sjevernu Mezopotamiju, Transjordaniju, Hidžaz, Asir i Nedžd – Hamze Ridžala nesvakidašnji je intelektualni, duhovni i umjetnički poduhvat kakvim se rijetko ko može pohvaliti u vrijeme aktuelno naglašenoga konzumerizma i sve prisutnije ispraznosti duha, pomaljajući se kao bijeg od eksplozije osiromašenih čestica humanih vrijednosti savremenog čovjeka, naveo je dr. Kalajdžija.
Hamza Ridžal je porijeklom iz Žepča. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je jedno vrijeme i novinar, a s putovanjima Putem svile napravio je senzaciju u Bosni.
Sam Hamza često kaže da je Bosnu vrijedno napuštati samo zato da bismo joj se vratili. A on Bosnu i Bošnjake traži i na svojim putovanjima, otkriva skrivena blaga ii nesebično ih dijeli sa nama kroz romantizirane putopise i omogućava i nama da kroz njegove knjige proživljavamo avanture i nove živote.
-Publika u Ilijašu, kulturna, pedanta sa pažnjom je pratila ono što smo imali kazati. Drago mi je što smo neke od ovih priča Istoka donijeli u hladnu bosansku zima, da nas barem malo zapahnu pustinjski vjetrovi. Pričali smo o temama novog putopisa, o seobama Bošnjaka iz BiH ka Istoku, posebno u Palestinu o kojoj vrlo malo znamo, o građevinama i vakufima koje su Bošnjaci gradili širom Istoka. Zaista sam ponosan da ova knjiga donosi priče o 27 kompleksa građevinskih koje su Bošnjaci ostavljali širom Istoka. O tome vrlo malo znamo, a ja sam osjećao veliki ponos obilazeći ta mjesta zbog toga što pripadam istoj kulturi i istom narodu i mislim da nas ova knjiga, osim što nas može povesti na daleko uzbudljivo putovanje, može što je i moja namjera i cilj podsjetiti na bogatstvo naše vlastitosti, knjiga već pronalazi svoj život I put, a nadam se da će ova priča doći do što većeg broja ljudi kako bismo bili svjesni dubine naših korijena, kazao je Ridžal za Radio Ilijaš.
Posjetitelji su na kraju mogli i kupiti knjigu uz potpis autora, a određenim primjercima obogaćen je i knjižni fond Biblioteke Ilijaš.
