Žene SDA Ilijaš organizovale su ovog ponedjeljka u Kino sali veoma posjećenu javnu tribinu o temi borbe protiv karcinoma dojke, a u okviru obilježavanja mjeseca oktobra, posvećenog podizanju svijesti o ovoj važnoj temi.
Na tribini su govorile: doktorica Amra Pušina, mr. Dženita Čehajić-Kulo i Enisa Zulović. Moderatorica večeri bila je profesorica Aida Kahriman Krhan.
Večerašnja predavanja obuhvatila su korisne informacije o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju karcinoma dojke.
Doktorica Pušina na početku je naglasila važnost prevencije i edukacije o svakoj bolesti, pa tako i ovoj, te ukazala na zabrinjavajuće statističke podatke od obolijevanja od karcinoma dojke u Evropi i svijetu naglasivši da svake minute četiri žene u svijetu dobiju dijagnozu ovog raka.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBIH, u periodu od 2013. – 2023. godine registrovan je porast stope obolijevanja na 10 000 žena, od 26,6 – 2013. godine do vrijednosti stope od 30,6 – 2023. godine.
Ona je zatim govorila o faktorima rizika, mogućim uzročnicima, načinima pregleda i dijagnostike, a detaljno je objasnila postupak i važnost samopregleda dojke o čemu je prikazan i video spot.
Ženski spol je najznačajniji faktor rizika od raka dojke, iza čega slijedi starenje, pretilost, štetna upotreba alkohola, porodična historija raka dojke, historija izloženosti zračenju, reproduktivna historija (kao što je dob početka menstruacije i dob prve trudnoće), korištenje duhana i hormonska terapija u postmenopauzi. Oko pola od ukupnog broja slučajeva raka dojke javlja se kod žena koje ne odlikuje prepoznatljiv faktor rizika za rak dojke, osim spola i dobi (iznad 40 godina).
Porodična historija raka dojke povećava rizik od raka dojke, ali većina žena s dijagnozom raka dojke nema poznatu porodičnu historiju bolesti. Određene nasljedne mutacije gena uveliko povećavaju rizik od raka dojke, a najdominantnije su mutacije u genima BRCA1, BRCA2 i PALB-2. Žene za koje se utvrdi da imaju mutacije u ovim glavnim genima mogu razmotriti strategije za smanjenje rizika kao što je hirurško uklanjanje obje dojke ili strategije hemoprevencije.
-Većina oboljelih neće osjetiti nikakve simptome dok je rak još u ranoj fazi, stoga je važno rano otkrivanje. Međutim, mogu se javiti i kombinovani simptomi, posebno kod uznapredovalih slučajeva. Simptomi mogu uključivati: kvržicu ili zadebljanje dojke – često bez boli, promjene veličine, oblika ili izgleda dojke; crvenilo, udubljenje ili druge promjene na koži; promjenu izgleda bradavice ili kože oko bradavice (areole) te abnormalni, odnosno krvavi iscjedak iz bradavice. Osobe sa kvržicom u dojci trebaju potražiti ljekarsku pomoć, čak i ako kvržica ne boli. Većina kvržica na dojci nije rak. One koje su kancerogene imaju veću vjerovatnoću da će se uspješno liječiti kada su male i nisu se proširile na obližnje limfne čvorove, koji su najčešće prvo mjesto širenja koje se može otkriti, navela je, između ostalog, Pušina.
Svoju priču o borbi protiv raka dojke podijelila je u svom inspirativnom obraćanju mr. Dženita Čehajić-Kulo kazavši da se od početka teške dijagnoze invazivnog karcinoma suprotstavila i na opasku ljekara „izvadit ćemo ga nije zmaj“, odgovorila „ali, jeste zmajica sa druge strane“. Navela je da je njoj u toj borbi do pobjede pomogla otvorenost od samog početka i pričanje o bolesti, te podrška porodice, prijatelja i kolega. U samom procesu naučila je cijeniti svaki trenutak i da se ništa u životu ne podrazumijeva.
Nakon Dženite govorila je i Enisa Zulović , a svojim primjerom obje pokazuju da dijagnoza ne znači ostati po strani, dijagnoza znači nova prilika, nova borba za život. Enisa je u najtežim trenucima napisala dvije knjige. Knjiga “Bolest nije kraj” govori o njenoj petogodišnjoj borbi, iskušenjima, slikovito opisujući svaki trenutak njenog stanja. Kao što i sam naziv knjige kaže “Novi početak” nastala je nakon njenog izliječenja.
Mjesec borbe protiv raka dojke se obilježava od devedesetih godina prošlog vijeka svakog oktobra, pod nazivom „Ružičasti oktobar“, kada ljudi širom svijeta nose ružičastu traku kako bi podigli svijest o važnosti prevencije i rutinskih ranih dijagnostičkih pregleda za rak dojke, drugi najčešće dijagnosticirani oblik raka na svijetu. Rak dojke javlja se u svim zemljama svijeta, a 2022. bio je najčešći oblik raka kod žena, sa brojem od 2,3 miliona oboljelih te je ujedno uzrokovao oko 670 000 smrtnih ishoda. Između 0,5–1% slučajeva raka dojke javlja se kod muškaraca. Nesrazmjeran broj smrtnih ishoda događa se u okruženjima s niskim resursima (70% smrtnosti). Takođe, globalne procjene otkrivaju upečatljive nejednakosti u odnosu na parametre razvoja: u zemljama s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja (HDI), jedna od 12 žena će tokom života dobiti dijagnozu raka dojke, a jedna od 71 žene će od njega umrijeti. Nasuprot tome, u zemljama s niskim HDI kod samo jedne od 27 žena tokom života dijagnosticira se rak dojke, dok će jedna od 48 žena od njega umrijeti, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
