U slučaju „Čemerno“ nastavak svjedočenja Husnije Bešlije

Prošlosedmično svjedočenje Husnije Bešlije pred Sudom BiH u slučaju „Džemal Hadžić i drugi (Čemerno), nastavljeno je danas davanjem odgovora na pitanja branilaca optuženih.

Tako je Bešlija potvrdio raniji iskaz da niko nije naredio ubijanje civila u Čemernu, i da niko nije naredio mještanima Korita da idu u akciju, koja je bila plod stihijskog napada a ne osmišljene vojničke akcije.

– Nas je pred školom u Koritima bilo oko stotinu, a samo nas je osamnaest krenulo na Čemerno, dok su se ostali, koji nisu htjeli ići, vratili kućama. Bila je to sloboda ličnog izbora, i svi koji su krenuli bili su dobrovoljci, i to bez naoružanja – ponovio je Bešlija. Potvrdio je također prošlosedmičnu izjavu da je prilikom okupljanja kod škole na Koritima naišao jedan Srbin kojeg je on poznavao po nadimku „Medo“ i da se on čak nakratko i zaustavio kod njih.

– Da nam je namjera bila ubijanje civila, tada bismo ubili tog Medu – dodao je Bešlija. Odgovarajući na zahtjev branioca Ifeta Ferageta da pojasni svoju ranije datu izjavu da je po dolasku na Čemerno vidio vojnike odjevene u maskirne i crne uniforme, što je svjedok i učinio.Ponovio je pritom da su srpski vojnici prvi zapucali na njih, nakon što su ih uočili.

Koristeći priliku da postavi dodatna pitanja, tužilac Vladimir Simović se bazirao upravo na dio koji govori o uniformisanim licima koje je svjedok vidio, pokušavajući ga zbuniti na način da nije razumio gdje je vidio Medu a gdje uniformisane vojnike, na šta je prigovorio advokat Feraget riječima da je svjedok veoma jasno naveo da je na Koritima viđen Srbin Medo, a da su vojnici u uniformama bili na Čemernu.

U nastavku svjedočenja, odgovarajući na pitanja branioca, Husnija Bešlija je rekao da u vrijeme dešavanja na Čemernu, u Koritima nisu imali formirane vojne jedinice, niti su imali naoružanje, i da je to uslijedilo tek više od mjesec dana poslije, te je još jednom ponovio da cilj napada nisu bili civili već haubice koje su sa Čemerna danima sijale smrt po okolnim gradovima i naseljima.

Piše: Semir Spahić