Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, povodom predstojećeg Kurban bajrama, dostavilo je zdravstvene preporuke građanima, s ciljem očuvanja zdravlja, zaštite potrošača i okoliša, te osiguranja sanitarno-higijenskih i veterinarskih uslova.
– Vjernici trebaju birati isključivo zdrave životinje. Životinju koja nije označena, nije zdrava, koja je tretirana zabranjenim supstancama ili liječena lijekovima, a nije istekao period karence (minimalno vrijeme koje mora proteći nakon zadnje primjene lijeka), nije dozvoljeno zaklati. Još jednom naglašavamo da vjernici ne kupuju i ne kolju životinje bez odgovarajuće veterinarske potvrde o zdravstvenom stanju – navode iz Zavoda.
Jedini relevantni dokument koji potvrđuje zdravstveno stanje životinje jeste veterinarska potvrda izdata od ovlaštene veterinarske stanice ili veterinarske inspekcije. Navedena potvrdu, na zahtjev vlasnika, izdaju ovlašteni veterinari nadležnih veterinarskih stanica, te se istom potvrđuje da u mjestu porijekla ili boravka nisu utvrđene zarazne bolesti, da su životinje propisno označene, da su nad životinjama provedene preventivne i dijagnostičke mjere, da životinje nisu liječene ili ako su liječene da je istekla propisana karencija, da nisu liječene zabranjenim veterinarsko-medicinskim proizvodima, odnosno da nema smetnji za njihov promet i klanje. Potvrda važi deset dana od dana izdavanja, odnosno od dana produženja valjanosti. Ista se može produžiti besplatno, ovjerom veterinara na poleđini, uz uslov da se zdravstveni status životinja na koje se odnosi nije u međuvremenu promijenio.
– Vjernike obavještavamo da će se organizirano klanje pod okriljem Islamske zajednice, uključujući imanje Gazi Husrev-begove medrese na Jarčedolima i druge registrovane objekte, obavljati uz nadzor veterinarskih inspektora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, kao i nekim drugim registrovanim objektima za klanje na području Kantona – saopćeno je iz Zavoda.
Mjesto klanja u domaćinstvima treba da bude dobro pripremljeno i higijenski adekvatno, odnosno čisto. Osoblje, pribor i oprema također. Ukoliko osoba ili više njih koje su prisutne imaju neke od simptoma sličnih prehladi i gripi ili ukoliko imaju simptome oboljenja digestivnog sistema (prov, mučninu, povraćanje), ne bi trebalo uopšte da učestvuju u procesu.
Klanje obavlja osoba osposobljena za taj postupak pažljivo i vodeći računa da se ne kontaminira trup i meso. Nakon obrade trupa i odvajanja jestivih dijelova, meso je potrebno što prije podvrgnuti hlađenju. I ove godine Kurban Bajram dolazi u ljetnom periodu uz visoke vrijednosti temperature zraka koje pogoduju brzom razmnožavanju mikroorganizama, te je potrebno meso u vrlo kratkom roku prebaciti u neku hladniju prostoriju i tako dodatno zaštititi i od insekata i štetočina, te što prije pripremiti za dalju obradu i podjelu.
Tokom obrade i pripreme za podjelu potrebno je maksimalno se pridržavati higijenskih propisa, jer još uvijek postoji rizik od širenja zaraznih oboljenja koji se mogu prenijeti sekundarnim kontaminiranjem mesa: potrebno je dobro oprati ruke sapunom i mlakom vodom prije dodirivanja svježeg mesa i nositi zaštitnu masku; meso prvo ohladiti na temperaturu do 4°C pa ga onda pakovati, jer se usljed topline mesa i plastične vrećice u kojima se najčešće distribuira, za vrlo kratko vrijeme može desiti promjena u organoleptičkim svojstvima mesa (promjena boje, mirisa a kasnije i ukusa), usljed razvoja mikroorganizama što rezultuje da takvo meso može postati zdravstveno neispravno i samim tim i neupotrebljivo.
Osim navedenog i transport i isporuka mesa mogu biti kritične tačke za kontaminaciju: potrebno je u što kraćem periodu i na adekvatan način (po moćnosti u rashlađenim piknik frižiderima) transportovati meso i izvršiti isporuku.
Nejestivi organski otpad koji nastane nakon klanja životinja ukoliko se adekvatno ne zbrine predstavlja veliki javnozdravstveni problem i opasnost od nastanka i širenja zaraznih oboljenja. Sav taj otpad potrebno je neškodljivo uništiti. Česta je situacija da pojedinci kurbanske ostatke odlagažu na nepropisan način i na različitim mjestima (uz ceste, u i pored kontejnera za smeće), a nerijetko iste ostavljaju uz riječne tokove i u zonama stroge sanitarne zaštite i vodozaštitne zone. Odlaganje neiskorištenih dijelova kurbana na nepropisan način, odnosno, ostavljanje na zemljinoj površini, predstavlja veliku higijensko-epidemiološku opasnost po zdravlje ljudi.
Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu. U krajnjoj nuždi zbrinjavanje se može obaviti zakopavanjem duboko u zemlju i to na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta, poljoprivrednih površina, izvorišta i vodotoka te područja sklonih poplavama. Također, i sama jama treba da bude odgovarajuće dubine i širine (najmanje jedan metar, ovisno o količini otpada), kako bi se spriječio kontakt sa površinom i spriječile životinje da taj otpad raznose. Osim toga preporučuje se nakon odlaganja otpada navući sloj zemlje te kreča prije potpunog zatrpavanja, vodeći računa se kreč ne dodiruje direktno životinjske dijelove jer se tako usporava proces raspadanja.
Kako bi se svi javnozdravstveni rizici sveli na minimum, neophodno je savjesno i odgovorno pristupiti kompletnom procesu klanja Kurbana. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo još jednom apeluje na vjernike da poštuju zdravstvene preporuke, kako bi obredi Kurban-bajrama protekli u skladu s propisima, uz maksimalnu zaštitu javnog zdravlja, potrošača i okoliša.
