Katolici širom svijeta danas slave Uskrs, najstariji i najvažniji kršćanski blagdan kojim se obilježava dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog – pobjede nad smrću, on je i nada za život budućeg vijeka i osnova za ponovni Kristov dolazak kada će konačno uništiti Sotonu – izvor zla, grijeha i smrti.
Povodom najvažnijeg katoličkog blagdana razgovarali smo sa župnikom župe svetog Marka Evanđeliste Ilijom Markovićem. Na samom početku razgovora, župnik Marković je govorio o važnosti i značaju Uskrsa za vjernike katolike.
„Isusovo uskrsnuće koje slavimo svetkovinom Uskrsa je središte naše vjere. Simbol kršćanstva je križ, ali kršćanstvo ne završava tom smrću. Isusovo uskrsnuće znači da je Isus pobijedio i našu smrt i patnju u ljudskom životu. Patnja ima svoj odgojni smisao i naši životni križevi koje svako od nas nosi su pomoć u našem životu da jačamo u vjeri i zato je Uskrs ohrabrujući blagdan koji donosi ljudima nadu. Svaka naša najmanja patnja u životu kod Boga ima svoj smisao. Dakle, Uskrs je svetkovina s kojom nam se daruje ponovo mir. U današnjem svijetu je mir jako potreban kako u društvu, tako i u obitelji, ali i u svakom čovjeku. Ako čovjek nije u miru sa sobom i s Bogom, onda ne može biti ni u miru s drugima. Bilo bi dobro da nam je Uskrs svima uskrsnuće i osobno i prema Bogu “ kazao je na početku župnik Ilija.
U nastavku razgovora župnik Ilija govorio je na koji način se vjernici pripremaju za blagdan, ali i crkva.
„Tu imamo dva kolosijeka: kao vjernici i kao crkva. Mi započinjemo vrijeme posta i pokore, koje zovemo korizma, a ono traje 40 dana. Dakle od Čiste srijede, do ovih dana koje trenutno slavimo i to vrijeme pokore i posta je vrijeme u kojem svako od nas vježba sebe u disciplini, te da naša žrtva drugome donese dobro. Dobro je da ljudi osjete potrebu uskraćivanja sebi nekih stvari da bi neko drugi isto imao“, kazao je župnik Ilija.
Prije proslave samog blagdana Uskrsa, vjernici u Velikom tjednu slave posljednja dva dana Isusovg zemaljskog života. Veliki petak je prisjećanje na Isusovu muku, odnosno na njegov križni put i smrt na križu.
„Čista srijeda obvezuje post i nemrs sve vjernike katolike. Post znači da se jednom u danu najedemo do sitosti, a onda druga dva puta manje, tek da čovjek ne bi gladovao. Nemrs je nejedenje mesa i mesnih prerađevina, osim ribe. Ta obaveza posta i nemrsa je obavezna na Čistu srijedu kada počinje kroizma i na Veliki petak. Vjernici se pripravljaju kroz osobni post i molitvu. U crkvi petkom uvijek imamo Križni put i onda petkom častimo taj Isusov put tražeći sebe. Promišlajući o tekstovima koji opisuju Isusovu muku trebamo da pokušamo shvatiti kolika je Božija ljubav prema čovjeku. Dakle, kroz korizmu pokušavamo pronaći sebe, koliko mi odgovaramo na Božiju ljubav, te koliko vjerujemo“, kazao je Ilija.
Nakon ovih obreda, župnik Ilija kaže kako vrijeme posta i pokore završava sa „velikim ispovjedima“.
„Vrijeme posta i pokore završava sa tzv. „velikim ispovjedima“. Ispovijedi su sakrament u kojim, po službi svećenika, čovjeku brišu grijesi. Te velike ispovijedi su uoči Božića i Uskrsa, gdje ljudi na poseban način pristupaju ispovjedima želeći se izmiriti s ljudima i s Bogom, kako bi čiste duše proslavili Uskrs. Na Veliku subotu započinjemo dan sa uskrsnim blagoslovom jela koja će se jesti na dan Uskrsa. Crkva taj dan ostaje uz Isusov grob, a ljudi dolaze pomoliti se i zahvaliti Bogu na životu. U popodnevnim satima vjernici dolaze polako i pripravljaju se za Misu bdijenja koja je jedna od najljepših noći u liturgijskoj godini. Započinje sa sumrakom izvan crkve, paljenjem ognja koji se blagoslovi. Uskrsna noć je posebna noć, Sveta misa završava pjevanjem, i s tom noći počinje vrijeme Uskrsa. Nedjelja je prvi dan Uskrsa kojeg slavimo, ali slavlje anticipiramo već u subotu navečer“, istakao je župnik Ilija.
Za kraj, župnik Ilija svim vjernicima katolicima uputio je čestitku u povodu Uskrsa.
