Dana, 24. oktobra 1946. godine u velikoj dvorani Fiskulturnog doma u Sarajevu (popularni “Fis”), došlo je do spajanja Omladinskog sportskog društva “Sloboda” i Radničkog sportskog društva “Udarnik” u novo društvo, zvanično nazvano Sportsko društvo “Torpedo”. Ideju za ovaj naziv dao je Šefik Maglajlić koji je nakon povratka iz Rusije, bio zadivljen igrom fudbalera istoimenog tima iz Moskve.
Ipak u augustu 1947. godine, na prijedlog Mirka Ostojića, tadašnjeg glavnog urednika “Oslobođenja”, SD “Torpedo” i zvanično mijenja ime u “Sarajevo”, koje je ostalo do danas. Drugi bitan datum za klub došao je 20. maja 1949. godine, kada Fudbalski klub Sarajevo počinje da djeluje kao samostalna sportska organizacija. Sarajevo je već u prvoj sezoni 1946/47 učestvovalo u Kupu Jugoslavije i došlo do polufinala, gdje je eliminisano žrijebom od ekipe “Naša Krila”, nakon što u 120 minuta igre nije bilo golova. Kasnije je Sarajevo u utakmici za treće mjesto savladalo ekipu Sloge iz Novog Sada sa 4:1 i tako ostvarilo prvi veći uspjeh, nakon samo 13 mjeseci od osnivanja. Isti uspjeh, plasman u polufinale Kupa, Sarajevo je ponovilo i 5 godina kasnije, ali ovaj put je eliminisano od strane Crvene Zvezde.
Tako je Sarajevo odigralo još jednu i do danas posljednju sezonu u nižem rangu takmičenja. Nakon samo jedne godine provedene u Drugoj ligi (1957/58) Sarajevo se vratilo u Prvu ligu i do danas, punih 49 godina zadržalo status prvoligaša. Nakon toga Sarajevo kreće prema vrhu jugoslavenskog fudbala. Na sceni se pojavljuje čuveni Asim Ferhatović Hase. Tako Sarajevo u sezoni 1963/64 predvođeno Hasetom, koji je sa 19 golova bio prvi strijelac Lige, osvaja 4. mjesto. Godinu kasnije Sarajevo je vicešampion Jugoslavije, a onda nakon jedne lošije sezone (9. mjesto), dolazi najuspješnija godina u 20-godišnjoj historiji kluba. Sarajevo 
postaje prvi bosansko-hercegovački šampion, i uz to ostvaruje plasman u finale Kupa Maršala Tita, ali tu uz dosta mutnih radnji, rezultatom 2:1 gubi od Hajduka u utakmici koja se igrala u Splitu. Nakon toga Sarajevo ostvaruje plasman među 16 najboljih europskih timova u Kupu Europskih Šampiona, ali tamo je eliminisano od strane čuvenog engleskog Macnhester Uniteda, koji je zanimljivo nakon izbacivanja Sarajeva (0:0 i 2:1) otišao do samog kraja i postao prvak Europe za tu sezonu. I umjesto da to sve bude podsticaj Sarajevu da se pridruži tzv. velikoj četvorci, u jesen te 1967. godine, nakon osvojene titule prvaka i dobrog nastupa u Europi dolazi do spora Uprave kluba sa trenerom i tvorcem te šampionske generacije Miroslavom “Mehom” Brozovićem. Pojedinci u klubu pokušavaju sebi pripisati sve zasluge za osvajanje titule, ocrnjujući Brozovića preko novina. Sukob je izbio između tadašnjeg tehničkog direktora Ibrahima Biogradlića i trenera Brozovića. Epilog: Brozović napušta trenersku klupu, a Sarajevo se vraća u donji dio najeltinijeg društva.
Nakon toga Sarajevo pada u agoniju. Sve što je u idućih 11 godina uspjelo napraviti je osvajanje jednog šestog i dva sedma mjesta, te plasman u četvrfinale Kupa u sezoni 1976/77. U istoj sezoni Sarajevo je jedva osiguralo opstanak. Završivši na 16. mjestu sa 2 boda više od Napretka i 4 više od posljednjeg Željezničara. Tako Sarajevo 10 godina nakon osvajanja titule prvaka, jedva ostaje u Ligi, i to nauštrb najljućeg rivala Željezničara, koji je tako samo 5 godina nakon svoje jedine titule, preselio u niži rang.
Ali ipak jedina svijetla tačka jeste što je u tom periodu u pravog igrača stasao Safet Sušić. Nakon što je još 1974. godine kao 18-godišnjak došao u klub, u sezoni 1978/79 Safet Sušić, najbolji bh. igrač svih vremena sa svoje 24 godine pokazuje da je sazreo u jednog od najboljih igrača Lige.
Sa Sušićem na vrhuncu Sarajevo ulazi u novi blistavi period svoje historije, koji je ovaj put trajao punih 7 godina. U već pomenutoj sezoni, 1978/79 Sušić sa 15 golova predvodi Sarajevo u osvajanju 4. mjesta na tabeli, a za sebe zarađuje titulu najboljeg igrača Lige za tu sezonu. Iduće godine, Sušić zabija dva gola više nego lani, ukupno 17 i tako ponovno osvaja titulu najboljeg igrača Lige, ali ovaj put i najboljeg strijelca. I Sarajevo se penje za dva mjesta na tabeli i osvaja svoju drugu titulu viceprvaka Jugoslavije, nakon propuštenog naslova jesenjeg prvaka, te ostvaruje plasman u polufinale Kupa i ispada nakon jedanaesteraca od Crvene Zvezde.
U posljednjih nekoliko godina FK Sarajevo je napravio dosta dobrih rezultata na Evropskoj sceni. Prije svega, treba podsjetiti na remi u Istanbulu sa Bešiktašem, zatim pobjede protiv češke Sigme, Rapida iz Bukurešta, Genka. Sarajevo je dva puta nastupalo u 1. kolu Kupa UEFA, te jednom u trećem pretkolu Lige Prvaka, što predstavlja najveći uspjeh bh. tima u poslijeratnim nastupima na Euro-sceni. Sarajevo je u sezoni 2009/10 došlo do četvrtog pretkola Evropske lige, prethodno izbacivši slovački Spartak, te švedski Helsingborg, dok je za prolazak rumunskog Cluja i plasman u grupnu fazu Evropske lige Sarajevu nedostajao jedan pogodak.
Bordo klub je nastavio dobro igrati u Evropi i u narednim sezonama. U sezoni 2011/12 ostvarena je fantastična pobjeda protiv favorizovanog Orebra na Koševu. Prolazak u četvrto pretkolo te sezone spriječila je slavna Češka Sparta, koja je u dva meča pobijedila našu ekipu. U sezoni 2012/13 malo je nedostajalo za veliki iskorak u Evropi. Nakon prolaza u prvom pretkolu protiv Hiberniansa, predstavnika sa Malte, FK Sarajevo napravio je, zaista, jedan od najvećih rezultata u poslijeratnoj historiji kluba, pobijedivši renomirani Bugarski klub, Levski Sofija. Ukupnim rezultatom 3:2, i sjajnom utakmicom na stadionu “Asim Ferhaotvić -Hase” (rezultat 3:1), obezbijeđen je prolazak u treće pretkolo. U toj fazi takmičenja Crnogorski predstavnik Zeta bio je bolji od našeg kluba, te spriječio Bordo klub od prolaska u četvrto pretkolo, odnosno play off.
Šampioni: 1966/67, 1984/85, 1998/99, 2006/07
Kup BiH: 1996/97, 1997/98, 2001/02, 2004/05
Superkup BiH: 1996/97
Vicešampioni: 1964/65, 1979/80, 1994, 1996/97, 1997/98, 2005/06, 2010/11
Finalist Kupa: 1966/67, 1982/83, 1998/99, 2000/01
Finalist Superkupa: 1997/98, 1998/99
Najveći uspjesi na Euro-sceni prije rata:
– 1/8 finala Kupa Šampiona (1967/68)
– 1/8 finala Kupa UEFA (1982/3)
Najveći uspjesi na Euro-sceni poslije 1996.g. :
– 1. kolo Kupa UEFA (2002/03, 2007/08)
– 3. pretkolo Lige Prvaka (2007/08)
– 4. pretkolo Evropske lige (2009/10)
– 3. pretkolo Evropske lige (2011/12, 2012/13)
Izvor: Historija.ba
