Historijski muzej Bosne i Hercegovine ugostio je izložbu “Stećak 3D” baziranu na savremenoj tehnologiji VR iskustva. Izložbu Stećak 3D je organizovala Fondacija “Mak Dizdar”, zahvaljujući podršci projekta BHRI koji implementira Međunarodna organizacija za migracije u BiH, a finansijski podržava misija USAID-a u okviru šireg projekta “StećAR: Enhanced Vision of Stećak” koji se bavi mapiranjem nekropola stećaka i povezivanjem mladih iz Bosne i Hercegovine kroz rad na aktualiziranju kulturne baštine.

Na izložbi su predstavljeni nekih od najljepših stećaka sa 10 lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Ovo virtuelno iskustvo je osmislio profesor Zlatan Filipović, profesor multimedijalne umjetnosti i dizajna na Američkom univerzitetu Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Mašinski fakultet “Džemal Bijedić” u Mostaru zaslužan je za izradu 3D printova. Profesor Filipović je u 3D verziji prezentovao stećke nekropole Kopošići i obližnje nekropole stećaka Očevlje. Profesor Filipović skupa sa istraživačima Starobosanskog Dubrovnika priprema materijal za virtuelno predstavljanje ilijaškog Dubrovnika i njegove ambijentalne cjeline.  Uvjereni smo na temelju početnih snimaka, da će to biti fascinantna prezentacija i nestrpljivi smo da ona doživi prikaz u javnosti, što će nadamo se biti uskoro.

Sa profesorom Zlatanom Filipovićem, za Radio Ilijaš razgovarala je Belma Avdić magistrica turizma i zaštite životne sredine.

Nedavno je u historijskom muzeju upriličena izložba stećaka, možete li nam reći nešto više o tome?

Filipović:  „ Izložba koja je otvorena u subotu, 29. maja 2021. godine u historijskom muzeju u Sarajevu je izložba pod nazivom „Stećak 3D“ , jedan segmet njegov posebno fokusiran je na stećak Ar. U saradnji sa Fondacijom  „Mak Dizdar“ radili smo na kreiranju digitalnih modela i digitalne arhive dokumentovanja selektovanih stećaka sa 10 neklopola u Bosni i Hercegovini. Fokus je malo više usmjeren na hercegovačke lokacije, ali zadatak ovog projekta je prikupljanje novih ili postojećih podataka o stećcima registrovanih u nekropolama Bosni i Hercegovini. Nakon što je prikupljeno više od dvije stotine dokumenata sa informacijama o stećcima na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini, pristupilo se digitalnoj konstrukciji  15 stećaka sa 10 nekropola u Bosni i Hercegovini. U arheološkim naukama ali i u digitalnoj umjetnosti  u zadnjih 10 godina došlo je do razvoja korištenja digitalne tehnologije u kojima se procesom fotogrametrije odnosno putem velike količine fotografskih materijala, uz kalkulaciju i određene algoritme, može rekreirati određeni trodimenzionalni objekat u svojoj punoj, proporcionalnoj i detaljnoj reprezentaciji. “

Koliko je jednom umjetniku koji se odluči da stvori jedan 3D model teško posmatrati različit odnos veličina, te predstaviti ih u znatno manjoj ili većoj veličini nego što zapravo jesu u prirodi? Koliko je teško vjerodostojno predstaviti reljefne forme koje se nalaze na stećku?

Filipović:  „ Kao neko ko je studirao umjetnost, nama je jedan od glavnih zadataka što se tiče crtanja i slikanja bio adekvatno predstaviti proporcije objekata.  U tehnikama crtanja i slikanja postoje određeni parametri mjerenja kojima se koristimo. Moram reći da se tehnologija znatno upetljala i u kreativni segment, te su postale sve više pristupačne.  Uz upotrebu računara i specijalne grafičke kartice može se pristupiti interesantnoj dokumentaciji ali i prikupljanju informacija, te širenju istih u širu javnost.

Budući da predajete na univerzitetu u UAE, i da je u svijetu općenito broj kulturne baštine moguće digitalizirati i prikazati u 3D modelima, možete li nam reći u kojem je stadijumu Bosna i Hercegovina, dokle smo mi stigli sa tim dešavanjima?

Filipović: „ Moram reći da postoje globalne institucije, nevladine i nekomercijalne koje se bave digitalizacijom kulturne baštine. Potrebno je istaći da je jedna od vodećih organizacija Global Digital Haritage posjetila Bosnu i Hercegovinu. Postoje određene aktivnosti i u Bosni i Hercegovini. Imamo Međunarodni komitet za zaštitu, odnosno registrovanje lokacija i kulturne baštine na čelu sa predsjednicom Elsom Turkušić. Zadnjih nekoliko godina radili su na usklađivanju novih trendova u digitalizaciji kulturne baštine. Bosna i Hercegovina nije skroz van tokova, ali se nadam da ćemo prilikom nekih posjeta tokom raspusta uspjeti doprinijeti specifičnom fokusu za dokumentovanje i prezentaciju lokaliteta Srednjevjekovnog bosanskog grada Dubrovnika.

Govorite za Radio Ilijaš, nekropola stećaka Kopošići je na teritoriji općine Ilijaš, pa mislim da bi našim slušateljima  i čitateljima portala bilo zanimljivo da kažete zašto baš ova nekropola?

Filipović: „ Moram reći da sam mnoge nekropole u Bosni i Hercegovini posjetio i želio sam svoju djecu upoznati sa ljepotama kulturne baštine. U ljeto 2019. kada sam prisustvovao okruglom stolu koji je organizovan u okviru festivala Grad, imao sam priliku upoznati se sa stručnjacima koji su radili na nekropoli Kopošići i moram reći da sam se iznenadio kada sam saznao da jedan takav objekat nisam poznavao do tada. Onda sam odlučio u kontaktu sa gospodinom Mijatovićem koji je u koordinacijskom odboru i koji se bavi ogranizovanjem koordiniranja aktivnosti oko rekonstrukcije  u  samom gradu Dubrovnik, te sa profesorom Edvinom Durakom koji je realizovao niz aktivnosti na Kopošićima, i od tada kreće moja neka ljubav i želja da se vrijednost koja se nalazi tik uz Sarajevo pokaže u dostojnom svjetlu.“

Znamo da pripremate materijal za virtuelno predstavljanje Starog grada Dubrovnika i njegove ambijentalne cjeline na osnovu nekih početnih snimaka.  Kada bi ta prezentacija mogla biti prikazana?

Filipović: „Trenutno se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu predstavljala jedna selekcija stećaka koji su sa šireg područja Hercegovine.  Neki od stećaka sa Kopošića i sa lokacije Očevlje su snimljeni, i čak sredinom maja u vrijeme Međunarodnog dana muzeja u Širokom Brijegu je realizovana jedna interesantna izložba uz korištenje tehnologija, gdje su stećci sa Kopošića i Očevlja bili predstavljeni a publika ih je mogla pogledati preko svojih pametnih telefona ili tableta, a informacije o njima dostupne su na stranicama muzeja. Ovi se stećci mogu pogledati u narednom periodu na bilo kojoj lokaciji koja posjeduje internet.  U Sarajevu, ali i u Bosni i Hercegovini organizovane su duži niz godina prezentacije na lokacijama Dubrovnika. Ono što smo planirali za ovu godinu je jedna prezentacija materijala koje sam realizovao u periodu 2019/2021. Naravno, cjelokupna situacija sa Coronavirusom nas je izbacila iz toka, pa je i sama realizacija bila teža, ali definitivno ovo ljeto ćemo pokušati završiti realizaciju ovog projekta i pripremiti ga za što skoriju prezentaciju.  Ne mogu sad tačno obećati kada će to biti, ali pretpostavljam prije sljedećeg Dana spomenika.“

Koji su to drugi gradovi u kojima će biti održana izložba nakon Sarajeva?

Filipović: „Od samog početka bilo je planirano da se izložba održi na šest lokacija, od kojih je Sarajevo prva stanica. Nakon toga termini koji su potvrđeni do kraja mjeseca su Zvornik, koja će se održati ovog vikenda, Zenica, nakon toga Banja Luka, Mostar i Stolac. Volio bih dodati da tehnologije virtualne realnosti upotpunosti ne zamjenjuju  fizičku posjetu lokacijama, ali mogu biti dobar element nadopunjavanja informacija i priča. Moram reći da smo Stari grad Dubrovnik i lokalitet grada obišli u sva četiri godišnja doba i da taj materijal  može poslužiti kao dugoročna prezentacija samog lokaliteta.“

Share.

Comments are closed.