Muftija Grabus: Dovišta su važna za razumijevanje bosanske duhovnosti

Okrugli sto o temi “Bosanska dovišta: Vjera i tradicija” održan je u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, što je prvi događaj u okviru manifestacije Muftijstva sarajevskog “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2022”, saopštava MINA.

Kako se navodi, Muftijstvo sarajevsko tradicionalno u posljednjoj suboti jula organizuje program kod Hajdar-dedine džamije u Karićima, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Vareš. Posljednjih nekoliko godina se, uz centralni program pored spomenute džamije, realizuje i nekoliko vjerskih i kulturnih događaja.

Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus je naglasio kako je dovište na Karićima važno za razumijevanje bosanske duhovnosti, ali i želje našeg naroda da unutar vlastite domovine razvija i njeguje svoju vjersku simboliku.

-Naša želja je bila da danas, na okruglom stolu, govorimo o aspektima razvoja i razumijevanja općenito dovišta u bosanskoj tradiciji, koja su postala autentični izraz našeg razumijevanja islama. Pokušat ćemo sačuvati te elemente u našem pamćenju, kako bi Bošnjak bio siguran, ne samo u domovini, nego i u svom vjerskom razumijevanju ovih principa u vremenu u kome živimo – kazao je muftija Grabus.

Na okruglom stolu govorili su i dr. Samed Omerdić, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić i hafiz dr. Elvir Duranović.

Dr. Samed Omerdić je istakao da su medžlisi-zikrovi i dove na brdima i planinama vijekovima bili prisutni na ovim prostorima u predislamskom vremenu, a zatim i nakon toga.

-Islam je na ovim mjestima dao svoju formu, a derviši su se stoljećima brinuli i čuvali tradicije posjećivanja i učenja, spominjanja Boga na ovim mjestima. Riječ dova – molitva, molba, znači pozvati, pitati, tražiti, dolazi od infinitiva riječi da'vet i da'va što znači tražiti pomoć, a koristi se i kao imenica u smislu zahtjev i molba koja se javlja od malog ka velikom, odozdo prema vrhu – naveo je Omerdić.

Bošnjaci se odlaskom na dovišta s ponosom prisjećaju vremena kad su prigrlili islam. Kako je naglasio hafiz dr. Elvir Duranović, dovišta su međaši koji Bošnjake određuju u odnosu prema njihovom izvanjskom okruženju.

-Odlaskom na dovišta Bošnjaci s jedne strane svoje okruženje podsjećaju da su ove prostore nastanjivali davno prije Osmanlija i da imaju puno pravo na zemlju Bosnu i nakon njih. S druge strane, insistiranjem na posjećivanju dovišta Bošnjaci pokazuju da neizmjerno cijene i poštuju one koji su žišku islama donijeli i predali im u amanet. Dovišta nisu sveta mjesta muslimana, dovišta su sveta mjesta Bošnjaka – istaknuo je Duranović.

Dovišta su duboko ukorijenjena u islamu, ali i tradiciji Bošnjaka, na što se osvrnuo prof. dr. Ćazim Hadžimejlić.

-Dovišta su, velikim dijelom, sačuvala tradiciju islama, kulturu, umjetnost, druženje i suštinu onog što postoji na prostoru Bosne i Hercegovine. Bosanskohercegovačka dovišta su značajna ne samo za prostore naše zemlje, nego i Balkana – kazao je Hadžimejlić.

Ovogodišnja manifestacija se realizuje pod pokroviteljstvom reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića, i trajat će do 31. jula.

Nakon današnjeg okruglog stola, sutra će biti obavljen zajednički džuma-namaz u Hajdar-dedinoj džamiji na Karićima. U večernjim satima bit će upriličen koncert duhovne muzike u Altundag kulturnom centru u Visokom.

Centralni program manifestacije uz mevlud i zikr će biti upriličen ispred Hajdar-dedine džamije 30. jula nakon jacija-namaza.

Tradicionalna hatma-dova u Hajdar-dedinoj džamiji će biti proučena 31. jula nakon podne-namaza, saopćeno je.

Prethodni članakVisoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona, pogledajte njegovo obraćanje javnosti
Naredni članakDžindić: Vlada FBiH donijela odluku o subvenciji za račune električne energije