Povodom Svjetskog dana pismenosti, razgovarali smo sa Sanjinom Kodrićem, predsjednikom Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i redovnim profesorom Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Na samom početku razgovora kazao je da je Svjetski dan pismenosti prilika da osvjestimo nužnost znanja, te da BZK „Preporod“ proglasila Dan bosanske pismenosti i time skrenula pažnju na bosanski jezik, na njegovu povijesnu utemeljenost i njegov osobeni status i identitet.
„Međunarodni dan pismenosti je podsjetnik da afirmira prije svega ideju znanja. Znanje se u savremenom dobu prvenstveno prenosi pisanim putem uključujući različite sisteme, ali naravno u starim kulturama i civilizacijama znanje se prenosilo usmenim putem. Ovo je prilika da osvijestimo nužnost znanja u cjelokupnom životu. Znanje je ono na čemu gradimo ostatak života. BZK „Preporod“ na svoj način učestvuje u obilježavanju Dana pismenosti, ali isto tako i Dana bosanske pismenosti koji smo obilježili nešto ranije 29.8. na kao dan kad je napisana Povelja bana Kulina. Naime, 2019. godine na 830. godišnjicu Povelje bana Kulina, BZK „Preporod“ donijela je Odluku o proglašenju Dana bosanske pismenosti, i mi od tada, pa evo sve do danas vrlo intenzivno promoviramo ideju bosanskog jezika koji ima višestruku pismenost na čak pet bosanskih pisama i tim povodom danas u Zenici ćemo imati izložbu „Slovom o slovu:Tragovima bosanske pismenosti“ ukazujući na historijski kontinunitet pisanja na bosanskom jeziku od prvih sačuvanih srednjovjekovnih spomenika pismenosti pa sve do novijeg vremena, odnosno do savremenog doba“ kazao je prof. dr. Kodrić.
Maternji jezik jedna je od fundamentalnih kulturno-identitetskih vrijednosti svakog naroda, kao i neotuđivo elementarno ljudsko pravo, koje je garantirano i Ustavom Bosne i Hercegovine, što se je slučaj i s književnošću na maternjem jeziku kao fundamentalno važnim sadržajem kulturnog pamćenja svakog naroda. S obzirom na to da je bio problem o statusu bosanskog jezika i književnosti u obrazovnom sistemu u Kantonu Sarajevo, pitali smo prof.dr. Kodrića koje je njegovo mišljenje vezano za ovu temu.
„Mi ne znamo kao društvo na odgovarajući pravi način artikulirati važnost maternjeg jezika i zato nam se dešavaju problemi ove vrste. Ne radi se ovdje i o lošoj namjeri, i o ukidanju pogotovo bosanskog jezika, pa čak ni jezika u nastavnom sistemu. Ovdje se zapravo radi o tome kako će bosanski jezik biti pozicioniran u obrazovnom sistemu. Stav i BZK „Preporod“ jeste da je bosanski jezik, odnosno maternji jezik, neupitan i da on kao takav, temeljan za opće obrazovanje mora biti na adekvatan način pozicioniran u obrazovnom sistemu. Mi smo sa tim u vezi reagirali i vjerujem da smo doprinijeli na jedan konstruktivan i društveno općekoristan i dobronamjeran način rješavanju ovog problema i nadamo se da u budućnosti ovakvih više neće biti. Naš jezik jeste bosanski jezik, uz bosanski, službeni jezici su još hrvatski i srpski i na jednak način ih treba uvažiti, i ne smijemo pribjegavati zamjenskim riješenjima“ poručio je.
Prof. dr. Sanjin Kodrić naglašava da ne možemo biti zadovoljni odnosom prema čitanju.
„Naša kultura čitanja je vrlo slaba razvijena i da se na tome mora raditi. To je prije svega zadatak škole, ali i šire društvene zajednice posebno medija koji moraju naći način da drže živom kulturu čitanja i da je dalje razvijaju. Baš zato što je književnost svojevrsni dispozitorij kulturnog pamćenja i time jednoga naroda, ali isto tako i ono najbolje od jezika. Čitanje je jedan od najispravnijih načina kako sačuvati i jezik kao kolektivno dobro, a kako isto tako unaprijediti i vlastiti jezički izražaj“ rekao je.
Istraživanja koja provodi Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) pokazuju da je porastao broj desetogodišnje djece koja ne mogu čitati i razumjeti jednostavan tekst, sa 57 posto u 2019., na čak 70 posto u 2022. godini.
Ideja o obilježavanju Svjetskog dana pismenosti javila se 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Svjetski dan pismenosti obilježava se 8. septembra, a 17. novembra 1967. godine utemeljio ga je UNESCO s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa velik dio svjetskog stanovništva.
