Svjetski dan srca 29. septembar
Svake godine 29. septembar Svjetski dan srca predstavlja priliku za podizanje svjesnosti pojedinaca, zajednica i društva o rizicima vezanim za kardiovaskularne bolesti, uključujući srčani i moždani udar. Svjetska kardiološka federacija ove godine putem slogana “KORISTITE SRCE ZA POVEZIVANJE” poziva cijeli svijet da u vremenu zdravstvene krize sa kojom se suočavamo prepoznamo naglašenu i hitnu potrebu pronalaska različitih inovativnih načina kako bismo povezali ljude sa zdravljem njihovog srca, posebno u područjima i zajednicama sa smanjenim resursima. To podrazumijeva prepoznavanje velikih potencijala digitalnog zdravlje (e-zdravlje). Digitalno zdravlje odnosi se na upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti za upravljanje bolestima i zdravstvenim rizicima, te za promociju zdravlja i ukupnu dobrobiti ljudi.
Povežimo se
Mogućnosti koji nudi digitalno zdravlje kada je u pitanju povećanje svjesnosti, prevencija i upravljanje kardiovaskularnim bolestima su velike, a izuzetno značajnu ulogu u borbi protiv kardiovaskularnih oboljenja ima i tele-zdravlje i tele-medicina. Prednosti digitalnog zdravlja (e-zdravlja) vezane su i za povećanje pravičnosti i jednakosti u zdravlju jer savremene informacione i komunikacijske tehnologije omogućavaju da se premosti jaz, te da se putem digitalnih alata omogući svim osobama na svakom mjestu prevencija, liječenje i kontinuirana zaštita kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti.
Stoga ultimativni cilj u narednom period treba biti povezivanje (internet, mobilna telefonija, tele-zdravlje) kako bi se prevazišle prepreke i osigurala pravovremena prevencija i tretman kao preduvjet za dobrobit svih ljudi bez obzira na dob, spol i mjesto gdje žive. Putem digitalnih mreža istovremeno se omogućava bolja povezanost oboljelih od kardiovaskularnih bolesti sa svojom porodicom, prijateljima, ljekarima i drugim zdravstvenim profesionalcima naročito u okolnostima kao što je pandemija COVID-19. Digitalne mreže u značajnoj mjeri su omogućile da se u toku pandemije COVID-19 smanji osjećaj usamljenosti, izolacije kao i jaz u pružanju zdravstvene zaštite osobama oboljelim od kardiovaskularnih bolesti koje spadaju u rizičnu skupinu stanovništva.
Prevencija i dobrobit
Kardiovaskularne bolesti već dugi niz godina u cijelom svijetu predstavljaju vodeći uzrok smrti stanovništva od kojeg umre 18,6 miliona ljudi godišnje. Brojni su uzroci kardiovaskularnih bolesti među kojima su: pušenje, povišeni krvni pritisak, gojaznost, zagađenje zraka. Prema rezultatima istraživanja objavljenog u časopisu The Lancet koje su putem globalne mreže ljekara i istraživača zajednički proveli Svjetska zdravstvena organizacija i Imperial College iz Londona na odraslim ljudima u dobnoj skupini 30-79 godina u periodu od 1990–2019. godine u 184 zemlje svijeta (koje čine oko 99% ukupne svjetske populacije) broj ljudi u svijetu sa hipertenzijom od 1990. godine duplo je povećan i porastao sa 650 miliona na 1 milijardu i 280 miliona. Prema istom istraživanju skoro polovina od ovih ljudi nije znala da ima hipertenziju.
Hipertenzija kao jedan od faktora rizika za nastanka kardiovaskularnih oboljenja kao i ostali faktori rizika mogu se prevenirati usvajanje zdravih stilova života, redovnom kontrolom i odgovarajućom terapijom. Briga o zdravlju srca najvidljivija je ukoliko se zdravo hranimo, ne pušimo, svakodnevno odvajamo vrijeme za fizičku aktivnost, podižemo stepen znanja o zdravlju srca i budemo pravovremeno i adekvatno informirani. Digitalni alati kao što su aplikacije za praćenje zdravlja na pametnim mobilnim telefonima ili posebni uređaji koje nosimo sa aplikacijama za praćenje zdravlja (npr. broj pređenih koraka tokom dana, otkucaji srca, saturacija kiseonikom itd.) mogu nam pomoći da budemo motivirani i nastavimo sa zdravim životnim stilom.
Osobe koje imaju teška kardiovaskularna oboljenja, visoki krvni pritisak ili diabetes u toku pandemije COVID-19 nikako ne bi trebale propuštati odlazak na redovne ljekarske kontrole niti prestati pozivati hitnu medicinsku pomoć u slučaju potrebe. Životno ugrožavajuća i hitna stanja traže promptnu zdravstvenu zaštitu.
Podrška porodice i zajednice
Oboljeli od kardiovaskularnih oboljenja posebno su bili pogođeni pandemijom COVID-19. Mnogi su zbog vulnerabilnosti i rizika bili prisiljeni ostati danima kod svojih kuća, što je rezultiralo izolacijom, usamljenošću, smanjenom fizičkom aktivnošću, povećanom stresu, a nerijetko i propuštanjem redovnih ljekarskih pregleda i kontrola. Svjetska kardiološka federacija navodi da je prošle godine 520 miliona ljudi u svijetu koji žive sa kardiovaskularnim oboljenjima bilo disproporcionalno pogođeno pandemijom COVID-19.
Digitalne mreže u uslovima pandemije COVID-19 otvorile su mogućnost povezivanja i komunikacije pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti sa ljekarima i drugim zdravstvenim profesionalcima, sa rodbinom i prijateljima i mogućnost sudjelovanja u određenim aktivnostima u zajednici. Nažalost veliki broj oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja u cijelom svijetu je bilo nepovezano, usamljeno, izolovano i bez adekvatne zdravstvene zaštite. Nove tehnologije bez obzira na pandemijske uslove otvorile su ključno pitanje kada i koliko brzo možemo pobijediti izolaciju i vulnerabilnost zbog bolesti, odnosno kada ćemo postići cilj da svi ljudi na svakom mjestu budu povezani kako bi mogli koristiti potencijale digitalnog zdravlja (e-zdravlja).
