Ministarstvo obrazovanja KS briše šest indikatora iz Pravilnika o zaštiti interesa učenika

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (KS) uputilo je školama instrukciju da unište podatke prikupljene u skladu s Pravilnikom o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika.

Odluka je uslijedila nakon Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, koja je zahtijevala brisanje podataka koji nisu u skladu s pravilima zaštite ličnih podataka.

Prema instrukcijama, šest od 77 indikatora, koji su prethodno ukazivali na moguće ugrožavanje interesa učenika, biće izbrisano iz evidencije. Ministrica za odgoj i obrazovanje KS, Naida Hota Muminović, ističe da će pravilnik ostati na snazi, ali s izmjenama u vezi s određenim indikatorima.

Iz Pravilnika se brišu sljedeći indikatori:

Indikator 4: Brisanje stavke “učenik/učenica na profilu na društvenim mrežama uklanja profilnu sliku”;

Indikator 33: Brisanje stavke “učenik/učenica ima vidljive tragove opekotina, preloma, modrica, ožiljaka, povreda ili znakove samopovređivanja”;

Indikator 43: Brisanje stavke “uočavaju se tikovi kod učenika/učenica (nekontrolisane motoričke reakcije)”;

Indikator 46: Brisanje stavke “učenik/učenica se žali na bolove u stomaku, glavobolje, mučnine”;

Indikator 48: Brisanje stavke “kod učenika/učenice se uočavaju poteškoće u kontroli eliminacijskih funkcija (mokrenja i pražnjenja crijeva)”;

Indikator 49: Brisanje stavke “kod učenika/učenice se uočavaju govorno-jezičke poteškoće (tepanje, mucanje, usporen razvoj govora)”.

Ministarstvo najavljuje postupak izmjene Pravilnika kojim će šest indikatora biti uklonjeno iz njegovog priloga. Pravilnik će i dalje ostati na snazi, a nakon izmjena, u primjeni će ostati 71 indikator.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (KS) Naida Hota Muminović pojašnjava da prikupljanje podataka po Pravilniku nije samo sebi svrha, već služi pedagoško-psihološkoj službi da procijeni potrebu, inicira i provodi izradu plana podrške ili plana brige za učenika.

“Želim iskazati našu zabrinutost zbog stava Agencije da zdravstveno stanje, poput modrica, preloma, opekotina i samopovređivanja može ostati privatna stvar djeteta, što posljedično znači da se za takvog učenika ne izrađuje individualni plan podrške ili brige”, kaže ministrica Hota Muminović.

Iz Ministarstva su također podsjetili na slučaj dječaka S.Ć. (3,5 godina) koji je 2014. godine mučen i na koncu ubijen od svojih najbližih srodnika, daleko od očiju i nadzora sistema koji ima konvencijsku obavezu da zaštiti svako dijete, pa i u slučaju kada je njegov najbolji interes ugrožen unutar same porodice ili od vršnjaka.

“Upozoravamo na strašne slučajeve zlostavljanja djece, posebno u periodima kada traju raspusti i kada djeca nisu na očima profesionalaca. Institucije sistema i profesionalci koji rade u njima upravo imaju obavezu da štite najbolji interes djeteta kada isti može biti ugrožen i u samoj porodici, bilo kroz zanemarivanje ili zlostavljanje.

Zakon o zaštiti nasilja u porodici i Krivični zakon obavezuje profesionalce na prijavljivanje slučajeva nasilja nad djetetom, a Pravilnik je polazna osnova da se za takvo dijete/učenika izradi individulani plan podrške ili brige u školi. Na taj način se pokušavaju stručno tretirati traume i omogućiti uslove kako traume ne bi ostavile dugoročne posljedice po dijete, a u odrasloj dobi i po zajednicu”, rekla je ministrica.

Također, kako dalje pojašnjava, govorne teškoće, usporen govorni razvoj, mucanje i tikovi koji se ranije nisu pojavljivali mogu biti indikatori da djetetu treba stručni tretman, pomoć i podrška i nejasno je zašto bi navedeni izazov s kojim se dijete susreće trebao ostati neprimijećen, prešućen i netretiran od strane struke.

“Znakovi samopovređivanja kod djece predstavljaju tihi apel za pomoć, upućen roditeljima i profesionalcima. Može li ijedan profesionalac ostati nijem pred ožiljcima i ranama od samopovređivanja, nakon što ih uoči?”, zabrinuta je ministrica Hota Muminović.

Na kraju, ministrica upozorava da živimo u društvu punom izazova, gdje je ključna sinergija porodice, profesionalaca, institucija, medija i šire zajednice. Potrebno je pravovremeno prepoznati rizike, pružiti adekvatne odgovore i podršku, umjesto da se kasnije bavimo pitanjem ko je zakazao kada bude kasno.

“Nažalost, slučajevi nasilja među djecom ili nad djecom kao i slučajevi samoubistava mladih ljudi upućuju da su vlasti u obavezi da omoguće okvir unutar kojeg će profesionalci pravovremeno prepoznati faktore rizika i pružati pomoć i podršku djeci, mladima i porodici. Žao nam je što će neki od pokazatelja koji očigledno upućuju da je dobrobit djeteta ugrožen biti brisani sa liste pokazatelja”, zaključila je ministrica Naida Hota Muminović.