Badnji dan-pravoslavni vjernici obavljaju posljednje pripreme za sutrašnji praznik
Danas na Badnji dan pravoslavni vjernici obavljaju posljednje pripreme kako bi sutra dočekali Božić. Običaji koje praktikauju vjernicu prije Božića i na sam Božić brojni su. Vjernici 40 dana prije Božića započinju post i 7. januara u okruženju porodice sa tradicionalnim običajima uz bogatu trpezu obilježavaju najradosniji hrišćanski praznik. Badnji dan se proslavlja dan uoči Božića i predstavlja poslednji i najstrožiji dan božićnog posta, kao i veliku sreću jer prethodi danu Hristovog rođenja.
Običaji su se tokom godina prilagodli vremenu, pa se badnjak najčešće kupuje na pijaci veče prije ili u samo jutro Božića, unosi u kuću i stavlja pored ili blizu slavske ikone.Trpeza na Badnji dan je isključivo posna i najčešće se spremaju riba, podvarak i prebranac, uz kupus ili krompir salatu. Običаj sječenjа bаdnjаkа se vezuje zа vitlejemske pаstire. Oni su, nа znаk Zvijezde dа se rodio Hristos, nаsjekli grаne badnjaka i ponijeli gа u pećinu dа nаlože vаtru.
Na Badnje veče, domaćin kuće sa sinovima unosi badnjak, slamu i pečenicu. Slama se posipa po čitavoj kući, a naročito tamo gde će se služiti večera. Badnjak se polaže na ognjište, pali se svijeća a ukućani jedni drugima čestitaju praznik, čitaju molitvu, nakon čega se pristupa posnoj večeri i uživa u porodičnom miru. Veruje se da na ovaj dan ili veče treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima sa kojima ste bili u zavadi, kako bi cijela naredna godina protekla u miru i slozi.
Božić je najveseliji pravoslavni praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista i slavi se tri dana. Božićno jutro počinje tako što se, od rane zore, čuju zvona iz svih pravoslavnih crkava i hramova. Jedan od božićnih običaja je i pečenje česnice. U rano božićno jutro, domaćica mijesi česnicu – pogaču u koju umjesi novčić. Česnica predstavlja slavski kolač na Božić i kada je pečena, iznosi se za sto, okreće se kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Vjeruje se da će onaj ko dobije dio česnice sa novčićem biti sretan tokom čitave godine. Nakon lomljenja, slijedi čestitanje praznika i ručak, koji je prvi mrsni obrok nakon dugog posta. Običaj je da se na Božić nigde ne ide u goste, nego drugi i treći dan. Jedan od narodnih vjerovanja je da ako se badanjak smrzne za Božić biće dobra godina.
