U programu Radija Ilijaš gostovao je poznati pčelarski predavač Đoko Zečević, stručnjak s bogatim iskustvom u praksi i edukaciji, te licencirani predavač za cijeli region.
Razgovarali smo o stanju u pčelarstvu, izazovima s kojima se pčelari susreću, kao i o važnosti stalne edukacije i naučnog pristupa ovoj oblasti.
-Ja više pratim nauku i bavim se pisanjem. Oficijelni sam predavač s licencom za cijeli region i stanje u pčelarstvu je slično svugdje. Susrećemo se s brojnim nedaćama, prije svega klimatskim promjenama – žarka ljeta i nedostatak resursa koji pčele održavaju u životu, a to je prvenstveno polen bez kojeg pčele ne mogu preživjeti, ističe Zečević.
Dodaje da su gubici pčelinjih zajednica širom svijeta zabrinjavajući.
-Na cijelom svijetu gubici su stravični. U Americi su, primjerice, nestale čitave kolonije. Naučnici traže uzroke, a oni su različiti. Pored klimatskih promjena, tu je i krpelj varoa koji napada pčele i stvara ogromne probleme, naglašava naš sagovornik.
Posebnu pažnju privukla je i njegova nova knjiga „Polen i perga – novi izazov u održivom pčelarstvu“, koju je napisao zajedno s mr. Blagojčem Najdovskim.
Nakon više od godinu dana rada nastalo je djelo od preko 350 stranica, u kojem je perga obrađena na više od 80 stranica. Riječ je o prvom ovakvom stručnom štivu na Balkanu.
-Knjiga otkriva i neke stvari koje do sada nisu bile poznate. Govori o važnosti stalne edukacije i novih metoda u pčelarstvu. Danas, u vremenu digitalizacije i robotike, ne možemo pčelariti kao naši stari – moj otac ili djed. Moramo se oslanjati na nauku i savremene metode, kaže Zečević.
Ističe da je cilj stvarati dugovječnije i otpornije pčele.
-Kada u ljeto pripremamo pčele, a u prirodi nema dovoljno polena zbog nutritivnih stresora, moramo imati rješenja. Knjiga obrađuje i mogućnost zamjene polena i perge. Pronađen je jedan sterol – izafukosterol – koji bi mogao biti zamjena za polen, ali je to još uvijek u povoju. Zato je potrebno stalno čitanje i učenje, dodaje.
Iako vlada veliki interes pčelarske zajednice za literaturu, Zečević primjećuje da među čitateljima nema mnogo mladih.
-Mladi nisu dovoljno zainteresirani za pčelarstvo. Teorija je nadogradnja, ali praksa je praksa. Danas mnogi uče s društvenih mreža i neprovjerenih izvora, što može biti opasno. Edukacija mora biti ozbiljna i kontinuirana, naglašava.
Na kraju razgovora poručuje da pčelarstvo nije težak posao ako se radi s ljubavlju i znanjem.
-Osnova pčelarstva je da mi moramo vladati pčelinjakom, a ne prepustiti sve slučaju. Ne smije se izgubiti kontrola zbog prekomjernog rojenja ili oboljenja. Zato stalno učimo – ja i dok pišem, stalno učim, kaže Zečević.
Govoreći o kvalitetu meda, upozorava potrošače na oprez.
-Samo se laboratorijski može utvrditi šta je pravi med. Ono što nije od pčele nije med – to može biti samo slatki sirup. Preporučujem da se upoznate s pčelarima i s povjerenjem kupujete pravi, domaći med, zaključio je gost Radija Ilijaš.
