Povodom Dana planete Zemlje, razgovarali smo sa dr. Mirzetom Kašić-Lelo, biologinjom, profesoricom i vijećnicom u Općinskom vijeću Ilijaš.
Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila svake godine s ciljem podizanja svijesti o problemima globalnog onečišćenja okoliša, ali i pronalaska najboljih rješenja za njegovu zaštitu. Iako je ideja o obilježavanju ovog dana prvi put predstavljena 1969. godine, službeno se obilježava od 1992. godine, kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja. Danas se obilježava u više od 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman organizacija i udruženja koja se bave zaštitom okoliša.
Ovogodišnji slogan „Naša moć, naša planeta“ stavlja fokus na obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena.
Profesorica Kašić-Lelo upozorava da su zagađenost zraka, ugroženost voda, ratovi, prijetnja nuklearnim oružjem te nekontrolisano odlaganje otpada među najvećim opasnostima za ljude i planetu Zemlju.
Bosna i Hercegovina, kao i općina Ilijaš, godinama se suočavaju s problemom zagađenog zraka. Profesorica podsjeća na primjer Londona iz 1952. godine, kada je veliki smog izazvao jednu od najtežih ekoloških katastrofa i odnio hiljade života. Industrijsko zagađenje, pojačano kućnim loženjem i nepovoljnim vremenskim uslovima, stvorilo je „kapu“ iz koje zagađujuće čestice nisu mogle izaći. Takvi primjeri, ističe, moraju nam biti upozorenje i danas. Kada je riječ o rješavanju problema zagađenja zraka, naglašava potrebu za većom uključenosti građana, provođenjem mjera energetske efikasnosti i promjenom načina zagrijavanja domaćinstava, koji su, uz industriju, među glavnim uzročnicima zagađenja.
Lokalna zajednica nastoji unaprijediti stanje okoliša kroz različite projekte i strategije. Ove godine realizirana je značajna akcija obilježavanja Dana planete Zemlje u saradnji s obrazovnim ustanovama, kao i projekti poput „Općina sa nula otpada“ i „Čista rijeka Bosna“.
-Ipak, problem ostaje što se mnogi projekti završavaju nakon utroška planiranih sredstava, bez dugoročnog kontinuiteta. Ekološka svijest građana u Bosni i Hercegovini još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.
Profesorica ističe da se na njenom razvoju mora raditi od najranije dobi – u porodici i kroz obrazovni sistem. Iako su učenici i mladi danas sve svjesniji ekoloških izazova, potrebno je dodatno motivirati njihov angažman kroz sistem nagrađivanja i podrške projektima koje realiziraju.
U periodu od 14. do 21. aprila 2026. godine u JU SŠC „Nedžad Ibrišimović“ provedena je akcija prikupljanja plastike, stakla i metala za reciklažu, s humanitarnim karakterom i izborom „Eko odjeljenja godine“. Kao rezultat tog rada nastao je i proizvod – sto od recikliranih auto-guma, koji će biti predstavljen na centralnom obilježavanju Dana planete Zemlje u reciklažnom dvorištu KJKP „Rad“ u Sarajevu.
Profesorica Kašić-Lelo posebno upozorava i na problem zagađenja voda, naglašavajući da je čista voda ključna za život ljudi i očuvanje ekosistema. Iako je Bosna i Hercegovina među najbogatijim zemljama u regionu kada je riječ o vodnim resursima, upravljanje tim bogatstvom često nije odgovorno niti održivo. Dodatne probleme predstavljaju bespravna gradnja, nepoštivanje propisa o zaštiti riječnih pojaseva, neadekvatna kanalizaciona infrastruktura, betoniranje riječnih korita te industrijsko zagađenje otpadnim vodama.
Dan planete Zemlje podsjeća nas da je svaki korak važan – od pravilnog upravljanja otpadom do očuvanja prirodnih resursa. Zemlja je naš jedini dom, a njena budućnost zavisi od odluka koje donosimo danas.
