Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu danas je svečanim programom, u okviru kojeg je predstavljen projekat Hronike Muhameda Enverija Kadića, obilježila 486. godišnjicu rada i postojanja.
Svečanosti su prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme dr. Enes Ljevaković, predsjednik Sabora Islamske zajednice Safet Softić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Dževad Hodžić, direktor Uprave za vjerske poslove hafiz dr. Mensur Malkić, muftija travnički dr. Ahmed Adilović, direktor Biblioteke Osman Lavić, kao i brojni drugi gosti.
-Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, našeg bitisanja ovdje i našeg trajanja.
Naši preci nisu bili lijeni ni u jednom od tih područja i možemo biti, i jesmo, ponosni na njih. Osjećamo ih u svome biću i u svojim emocijama i blagosiljamo ih dok se susrećemo s njihovim umnim, književnim, pjesničkim i umjetničkim pregnućima, ćutimo hukove njihovog entuzijazma, volje i želje da za sobom ostave lijep trag i neku korist za one koji će doći poslije njih. Biblioteka je stjecište svega toga i u svojim njedrima nosi neprocjenjivu mudrost – kazao je u svom obraćanju na svečanosti reisul-ulema Kavazović.
Ocijenio je da je 486 godina rada jedne biblioteke “nešto iznimno golemo, pa je velika i naša radost”.
– Sve dragocjenosti trebale bi se naći ovdje, u veličanstvenom zdanju Gazi Husrev-begove biblioteke, kao što bi i ono neotkriveno u njenim riznicama jednog dana trebalo biti otkriveno. Na svima nama je da se angažiramo na tome – poručio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.
Direktor Biblioteke Osman Lavić naveo je da je Muhamed Enveri Kadić bio historičar, hroničar, pjesnik i epigraf, koji je skoro cijeli svoj život posvetio prikupljanju arhivske građe vezane za historiju Bosne i Herecegovine od druge polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća.
– Bio je svestrana ličnost. Muhamed Enveri Kadić je sakupljao u orginalu ili prepisivao sve ono što se odnosi na Bosnu. Radio je ovaj posao 60 godina bez ikakve reklame, gotovo niko nije znao za ovaj njegov posao. Njegova hronika predstavlja najobimniji autograf rukopisnog djela koje Gazi Husrev-begova biblioteka čuva u svojim fondovima. Njegovo djelo korišteno je kao relevantan izvor u radovima mnogih autora koji su se bavili temom kulturne historije Bosne i Hercegovine – kazao je Lavić.
Objasnio je da su potpisivanjem protokola o saradnji između Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Instituta za historiju Republike Turske 26. decembra 2018. godine započele aktivnosti na pripremi za štampu rukopisa Tarihi-Enveri, čiji prijepisi se čuvaju u obje navedene institucije.
– U Institutu su uradili regeste kompletne Kadićeve hronike, a nama je zadatak da te regeste s modernog turskog jezika prevedemo na bosanski jezik. Naši stručnjaci, ekipa od pet osmanista Biblioteke, već drugu godinu predano radi na projektu. Plan je da u toku 2024. godine završimo projekat i da štampamo ediciju u 50 svezaka – najavio je Lavić.
O projektu je govorila dr. Ramiza Smajić, naučni saradnik za oblast starije historije Instituta za historiju UNSA.
– Da je kojim slučajem Muhamed Enveri Kadić rođen negdje drugo, on bi na Filozofskom fakultetu već odavno ima posvećen predmet istraživanju njegovih spoznaja. Smatram da bi jedan takav predmet obogatio naš Filozofski fakultet – kazala je ona.
Na svečanosti su tradicionalno dodijeljena priznanja i zahvalnice za doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.
Dobitnici su: Goethe institut, Ahmet Atabaš, savjetnik za kulturu Ambasade Republike Turske, te dugogodišnji uposlenici Biblioteke Nihad Njemčević i Hamida Karčić.
Također, u okviru programa je postavljena i izložba rukopisa iz Hronike Muhameda Enverija Kadića.
(MINA)
