Ljeti, kada su visoke temperature izražene iznad prosjeka, putovanje automobilom može postati komplikovaniji zadatak nego inače, kako za vozača i putnike, tako i za naša vozila.
Ekstremne temperature, bilo zbog hladnoće ili vrućine, nisu saveznici ni elektronike, niti mehanike ili drugih komponenti automobila poput kočnica ili guma. Vrijedno je znati kako na njih mogu uticati ekstremne vrućine kako bismo mogli bolje identificirati potencijalne probleme.
Gubitak snage i povećana potrošnja
Kako toplota utiče na performanse klasičnog SUS motora? Na motor s unutrašnjim sagorijevanjem, bilo da je u pitanju benzinac ili dizel, utiču vanjske temperature već iznad 25 stepeni Celzijusa, a problemi nastaju ili se pogoršavaju iznad 30 stepeni, a pogotovo kad skala prelazi 40 stepeni Celzijusa.
Da bismo razumjeli kako vanjska temperatura utiče na motor s unutrašnjim sagorijevanjem, prvo nam mora biti jasno kako on funkcioniše.
Dakle, unutar cilindara se uvodi zrak i ubrizgava gorivo, čija će mješavina izazvati eksploziju koja će pokrenuti klipove i to će generisati silu potrebnu za pogon točkova vozila.
Kada kažemo da toplota ne pomaže motoru da radi najbolje, to je zato što vrući zrak koji mora ući u cilindre ima manje kisika u sebi. Na taj način smjesa unutar motora neće biti idealna.
To ima dva direktna efekta na performanse motora. S jedne strane, motor može pretrpiti gubitak snage, a stanje se može pogoršati ako motoru asistira turbopunjač. S druge strane, potrošnja goriva će se povećati, jer će motor, kako bi nadoknadio nedostatak kisika, ubrizgavanjem više goriva pokušati učiniti smjesu bogatijom, što smanjuje autonomiju.
Veoma važno je da u svemu tome ispravno funkcioniše rashladni sistem i da je nivo rashladne tekućine unutar normalnih granica. Važno je pravilno održavati vozilo i povremeno provjeravati osnovne parametre i tekućine. Još bolje ako putujete u ranim jutarnjim satima.
Kako vrućina utiče na električna vozila?
Ekstremna vrućina ne utiče samo na SUS motor, već na probleme mogu naići i automobili s električnim motorima, ali u manjoj mjeri. Poput SUS motora, oni također imaju sistem hlađenja koji pazi na raspršivanje toplote tokom rada.
Ipak, postoji stvarni problem s ekstremnom vrućinom u električnom vozilu, a to je da iako motor nije toliko pogođen, baterija je ta koja stvarno pati.
Bilo koji sistem za pohranu energije, bez obzira na sve, više će patiti zbog ekstremnih temperatura.
Baterija električnog vozila optimalno radi u temperaturnom rasponu između 20 i 25 stepeni Celzijusa. Ako se ove brojke premaše, elektrohemijske reakcije koje se odvijaju unutar baterije se ubrzavaju, što utiče na njene performanse i na njen vijek trajanja.
Stručnjaci ističu da problem leži u smanjenju električnog dometa zbog toplote u baterijama. Bez uzimanja u obzir drugih čimbenika, kao što su teren, korištenje klima uređaja ili stil vožnje, baterija može pretrpiti smanjenje dometa od 2,8 posto na 27 stepeni, 5 posto na 32 stepena, 15 posto na 35 stepeni, a domet može biti smanjen do 31 posto na temperaturi zraka iznad 38 stepeni Celzijusa.
Kao i kod SUS motora, posjedovanje sistema hlađenja tekućinom ključno je za njihov pravilan rad. Toplotne pumpe omogućit će bolje upravljanje temperaturom, posebno kada treba napuniti bateriju.
