Kvalitetan san čuva zdravlje: Duža REM faza povezana s manjim rizikom od 83 bolesti

Istraživanje provedeno na više od 95.000 ljudi pokazalo je da su duža REM faza sna i veća zastupljenost dubokog sna povezane s manjim rizikom od brojnih zdravstvenih tegoba. S druge strane, kraći i neredovniji san, kao i duži periodi budnosti tokom noći, povezani su s povećanim rizikom od pojedinih bolesti.
Nalazi ukazuju na to koliko je kvalitet sna važan za zdravlje, ali i na činjenicu da nije presudno samo koliko sati spavamo već i kako naš organizam prolazi kroz različite faze sna.
Važnost sna
Istraživači su analizirali podatke 95.559 učesnika britanske baze UK Biobank. Učesnici su u prosjeku imali 56 godina, a oko 56 posto bile su žene.
Tokom sedam dana i noći nosili su uređaj na ručnom zglobu koji je bilježio njihove pokrete. Na osnovu prikupljenih podataka algoritam je procjenjivao ukupno trajanje sna, vrijeme provedeno u pojedinim fazama, ali i koliko su dugo učesnici ostajali budni nakon što bi prvi put zaspali.
Istraživači su pratili i koliko se obrasci spavanja razlikuju od noći do noći, a zatim su te podatke uporedili sa zdravstvenim informacijama prikupljanim tokom približno devet godina.
Studija objavljena 2026. godine u časopisu PLOS Medicine obuhvatila je povezanost obrazaca spavanja s pojavom 1.049 bolesti i zdravstvenih stanja. Statistički značajne veze utvrđene su za 156 stanja.
REM faza
Jedan od najzanimljivijih nalaza odnosi se na REM fazu sna, koju karakteriziraju brzi pokreti očiju i koja se često povezuje sa živopisnim snovima.
Prema rezultatima istraživanja, približno 48 minuta duže REM faze bilo je povezano s manjim rizikom od 83 bolesti i zdravstvena stanja. Među izraženijim povezanostima zabilježene su one s Parkinsonovom bolešću, demencijom, multiplom sklerozom i srčanom insuficijencijom.
Istraživanje je pokazalo i da je više dubokog sna povezano s manjim rizikom od sedam zdravstvenih stanja, uključujući dijabetes tipa 2 i depresiju.
Kada je riječ o ukupnom trajanju sna, za 69 analiziranih stanja najniži procijenjeni rizik uglavnom je zabilježen kod osoba koje su spavale između šest i osam sati.
Neredovan san
Osim trajanja i faza sna, istraživači su analizirali i njegov kontinuitet. Rezultati su pokazali da su neredovan i isprekidan san, kao i duži periodi budnosti tokom noći, povezani s većim rizikom od pojedinih zdravstvenih tegoba.
Ipak, naučnici upozoravaju da se iz ovih rezultata ne može zaključiti da duža REM faza direktno sprečava razvoj bolesti.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da bolesti koje još nisu dijagnosticirane već mogu utjecati na kvalitet sna. To je posebno značajno kod neurodegenerativnih oboljenja, koja se mogu razvijati godinama prije nego što budu prepoznata.
Kada su istraživači iz analize isključili dijagnoze postavljene tokom prve dvije godine praćenja, oko 60 posto nalaza zadržalo je statističku značajnost.
Važno je naglasiti i da su faze sna procijenjene pomoću uređaja koji bilježi pokrete na zglobu, a ne laboratorijskim ispitivanjem koje prati moždanu aktivnost, pokrete očiju, disanje i aktivnost mišića.
Zbog toga rezultati predstavljaju značajnu povezanost, ali ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu. Ipak, učestala noćna buđenja, glasno hrkanje i izražena dnevna pospanost ne bi se trebali zanemarivati, posebno ako se ponavljaju, te je u takvim slučajevima preporučljivo razgovarati s ljekarom.
Izvor: Avaz.ba



