Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa pokrenut je 1989. godine, nakon poziva Opće skupštine UN-a. Cilj mu je promicanje globalne kulture svijesti o riziku i smanjenja katastrofa. Održava se svakog 13. oktobra. Obilježava kako ljudi i zajednice diljem svijeta smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti obuzdavanja rizika s kojima se suočavaju.
UN-ov Globalni izvještaj o procjeni smanjenja rizika od katastrofa upozorava da hazardni događaji postaju sve intenzivniji i češći u svim regijama svijeta. Kada su nivoi ranjivosti i izloženosti visoki, veća je vjerovatnost da će ti opasni događaji postati katastrofe. Nedavni klimatski hazardi premašili su historijske norme kao i projekcije mnogih modela rizika.
Povećana učestalost i intenzitet opasnih događaja širom svijeta potvrđuje procjenu IPCC-ovog Šestog izvještaja (AR6): Kako se globalno zagrijavanje penje iznad 1,5°C, svijet se suočava s novim i dosad neviđenim nivoom klimatskih opasnosti.
Kako se opseg i intenzitet ovih klimatskih opasnosti povećava, nedostatak pripreme znači da je veća vjerovatnost da će postati katastrofe. Glad, siromaštvo, zdravstveni rizici i nesigurno korištenje zemljišta, brza i neplanirana urbanizacija povećavaju rizik. U povezanom svijetu rizik se može kombinirati ili spojiti s drugim faktorima kao što su ciklusi El Nino. Tako bi se usporio ili čak preokrenuo socioekonomski razvoj, pogoršale društvene napetosti, nestabilnost i ekonomska nesigurnost, kao i povećale humanitarne potrebe. Životi ljudi postaju sve gori.
Veća je vjerovatnost da će opasni događaji postati katastrofa kada su ljudi, imovina ili ekosustavi izloženi i ranjivi. Neodrživi razvoj, uključujući nejednakosti, povećava izloženost i ranjivost, stvarajući rizike od složenih ili kaskadnih utjecaja, kao i polikriza. Izazov za sve zemlje, posebno one s visokom razinom rizika od katastrofa, jest izgradnja otpornosti.
Osnaživanje sljedeće generacije za otpornu budućnost
Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2024. usredotočen je na ulogu obrazovanja u zaštiti i osnaživanju djece za budućnost bez katastrofa.
Mnoge katastrofe, često pogoršane klimatskim promjenama, predstavljaju značajnu prijetnju dobrobiti djece i mladih. Osim rizika od smrti i ozljeda, djeca se suočavaju s daljnjim izazovima u obliku poremećaja u školovanju, prehrani, zdravstvenoj skrbi i pitanjima zaštite nakon katastrofe.
