Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH slavi 60. rođendan
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH obilježava 60 godina rada, a tim povodom, danas je u galeriji MAK otvorena izložba, simbolično nazvana “Imamo Muzej” više kustosice Đane Kukić.
Izložba je presjek šest decenija rada ove značajne kulturno-historijske institucije, a na njoj je prezentirana selektirana arhivska građa i mnoga muzejska izdanja.– Ovaj jubilej, šest decenija, predstavlja posebno značenje za zaposlenike ove institucije jer se slavi u teškim vremenima. Generacije stručnjaka koji su radili prije mene u Muzeju su svojim radom formirali ovu instituciju. Zbog toga sam odlučila da izložim njihov rad, jer ljudi čine instituciju. Da odam poštovanje generacijama prije mene, a nadam se da će moja generacija isto ostaviti traga budućim generacijama. Na samoj izložbi nastojala sam predstaviti najvažnije muzejske dokumente iz arhiva Muzeja, novinske članke, fotografije, pozivnice, rukopise, kataloge, monografije, scenarija i sve ono iz čega se može vidjeti kako se nekad radilo u Muzeju tokom 60 godina. Izložen je i pažljivo izabran kolaž dijelova izložbi koje su moji prethodnici napravili u tom periodu – kazala je autorica izložbe.
Istakla je da je baza za naziv izložbe bio novinski članak “Imamo muzej” koji se nalazio u arhivi Muzeja.
– Autor Radivoje Papić 26. decembra 1965. godine piše o Muzeju književnosti Bosne i Hercegovine. Tadašnja direktorica Muzeja Razija Handžić je uspjela da dobije građu iz Instituta za proučavanje Balkana – građu u kojoj je bila kompletna zbirka Silvija Strahimira Kranjčevića. Handžić je u periodu od 1955. do 1961. godine uspjela da osnuje instituciju koja je zahvaljujući radu i borbi uposlenika opstala i opstaje i dan-danas. Zato je ova godišnjica posebno važna jer se obilježava u veoma teškim vremenima za naš Muzej – kazala je.
Govoreći o historijatu nastanka Muzeja za književnost i pozorišnu umjetnost, podsjeća da je prvo bilo Odjeljenje za književnost koje se kasnije otkupom zbirki ili kroz poklone, kao što su zbirke Isaka Samokovlije, Branka Ćopića, Petra Kočića, razvijalo i nastao je Muzej književnosti , a 1971. i pozorišne umjetnosti.
Direktorica Muzeja Šejla Šehabović podsjetila je da ova institiucija skoro 30 godina postoji kao institucija bez državnog staranja.
– Muzej Književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine živi je dokaz činjenici da u našoj zemlji jedni neprekidno ruše, a drugi za njima ponovno moraju da grade. Tako nam je cijelu historiju i to u našim muzejima jasno možete vidjeti. Jedni ruše, drugi grade, a na kraju pobijedi onaj ko je uporniji – kazala je Šehabović .
