dzamijaselimijjaOsvajajući prostor današnje Knežine, turski vojnici bili su iznenađeni količinom vode iz brojnih izvora u ovom dijelu Sokoca. Prema historijskim podacima, na izvoru poznatom kao Knežak zapisali su „Hljeba malo, vode puno“. Upravo bogatstvo vode doprinijelo je razvoju ovog kraja, koji se temeljilo uglavnom na poljoprivredi. No, rat je učinio svoje. Danas u Knežini živi oko 40 porodica, većinom penzionera. Nekada je na području opštine Sokolac živjelo 3500 osoba bošnjačke nacionalnosti, vratilo ih se nekoliko stotina. No, kraj Knežak izvora, ima života i može ga biti više. To dokazuju stotine vjernika koji su se ove subote okupili na tradicionalnom mevludu u džamiji Sultana Selima. Mevlud su proučili imami sarajevskog medžlisa.
Kako reče glavni imam Medžlisa islamske zajednice Kaljina Adil ef. Okić džamije su jedini bedem bošnjaštva i islama na ovom prostoru Bosne, a mevlud je bitan segment očuvanja tradicije i identiteta bosanskog muslimana. Džamija je nada da će i na ovom području biti više života. On je izrazio zahvalnost na velikom broju prisutnih vjernika, a prilika je pred Ramazan da njegujemo jedinstvo, zajedničko djelovanje, pomažemo jedni drugima da bi svima bilo bolje, naglašeno je.knezakizvor

Sa obnovom vjerskog života počinje i povratak stanovništva

Vjerski život zaživio je 2003. godine kada se u improviziranom prostoru u mjestu Banja Lučica počela klanjati džuma, jacija, teravije. Već sljedeće godine položen je kamen temeljac za obnovu džamije u Knežini, a svečano otvorenje upriličeno je u septembru 2011. godine.
Jedan od povratnika Rifet Vrabac kaže da je suživot u Knežini dobar, većina povratnika bavi se poljoprivredom, vjerski život je sve organizovaniji.naslovna
– Ja sam se vratio 2002. godine i živim ovdje gdje sam se i rodio. Ima dosta penzionera, a već među povratnicima i mlađeg naroda. Imamo dobru saradnju sa načelnikom, sa organima vlasti. Kada smo se vratili, mislili smo da nećemo moći opstati, ali to se promijenilo, odnos lokalnog stanovništva prema povratnicima je korektan. Džamija nikad nije oskrnavljena, nikada nas niko nije uvrijedio. Džamija je centar života. Imamo dva imama, novi medžlis. Djeca su još mala, ne idu u školu. Liječimo se u Sokocu, prijavljuje se narod i na biro za zapošljavanje na Sokocu, priča nam Vrabac. Kaže da je život sve bolji. Ove godine najavljeno je i da će se vršiti otkup kurbana od lokalnih uzgajivača kako bi pomogli održivom povratku.
– Jedino rade pilane. Mlađa populacija bazirala se prema Sarajevu. Jedan dobar dečko kupio je pogon nekadašnje kožare, napravio je fabriku za punjenje peleta, zapošljava oko 40 radnika, primao je i povratnike, ali muslimani su se bazirali na poljoprivredu jer je to lakše nego raditi za platu, pričaju povratnici.
Riješeno je i pitanje vodosnabdijevanja, svi koji žele mogu dobiti fiksni telefon i internet.
Jedna nana reče da su odlični međususjedski odnosi i kad je bolesna svi i Srbi i muslimani rado joj priteknu u pomoć i kupe hranu ili lijekove. Jedan dedo nam kaza da je ljeti ovdje puno svijeta, siju, ljetuju, djeca provode raspust kod nana i deda, ali brzo povratnici, veli, postaju „vikendaši“.

Knežina je i u tursko doba bila kasaba

Po nekim historijskim pokazateljima ovaj kraj je bio nastanjen i u vrijeme Ilira a prisustvo većeg broja nekropola stećaka ukazuje da je bila gusto naseljena i u srednjem vijeku. U tursko doba Knežina izrasta u manji gradić-kasabu pa je u XVI vijeku bila i sjedište kadiluka i trgovački centar šireg područja Romanije. O navedenom, osim historijskih dokumenata, svjedoče i nazivi pojedinih lokaliteta i njiva u selu kao što su Trgovište, Čaršija, Podhamam, Mehkema(sudnica), Ilidža(ljekovita topla voda) i dr. Po pisanju-izvještaju biskupa Maravića, Knežina je 1655.godine imala 300 kuća i četiri džamije.”Svjedok” tih vremena je i Džamija Sultana Selima II. Džamija je građena u doba Selima II (1566-1774) ili za vladavine Selima I (1512-1520). Nad ulazom u džamiju sačuvan je natpis pisan običnim mastilom u crvenoj boji i u njemu se kaže da je džamiju gradio Gazi Selim-han 955. hidžretske (1548.) godine. Džamija je obnovljena 1322. hidžretske (1906.) godine. Ova džamija spada u red značajnijih potkupolnih džamija osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Konzervatorske radove na Selimiji džamiji radio je Zavod za zaštitu spomenika BiH u periodu od 1969. do 1971. godine. Objekat je 1951. godine proglašen spomenikom pod zaštitom države.
Selo Knežina, smješteno je kod brda Kravarevice, blizu planine Romanije. Knežina je najlijepša na proljeće, kad se trava razmiriše zajedno sa prvim vjesnicima proljeća, s ponosom će reći mještani, a rijeka Bioštica zove da se u njoj kupa. U Knežini ima svega 50 ljudi, ima slasnih jabuka, malina, krušaka, kupina, gljiva i ukusnih šumskih jagoda. Knežak vrelo opjevao je i rodnom kraju himnu posvetio Halid Bešlić u pjesmi Romanija. Lokalni pjesnik reče „Mehmed Paše most što je za Drinu, to je Knežak za lijepu Knežinu“.

 

Share.

Comments are closed.