Rakova Noga: Uz prisusustvo velikog broja vjernika održan tradicionalni mevlud i hatma svih dova

Piše: Nermina Durić-Kahvedžić

Rakova Noga, mjesto hajra i velike kulturno-historijske vrijednosti, prvog dana septembra,  tek što smo zakoračili u Novu hidžretsku godinu, bila je mjesto održavanja tradicionalnog mevluda i hatme svih dosadašnjih dova mulalučkog kraja.

Ova dova i dovište posebno su  važni,  ne samo za stanovnike ovog mjesta,  nego i za sve povratnike, jer danas više nego ikada moramo njegovati ove događaje koji su izgleda postali jedino mjesto susreta, druženja, pa čak i sa rodbinom i komšijama.  Dovište je svako mjesto na kojem se uči dova. u bosanskohercegovačkom kontekstu pod dovištem se podrazumijeva mjesto izvan vjerskih ustanova, obično u prirodi, na kojem se u tačno određeno vrijeme okupljaju muslimani predvođeni svojim vjerskim autoritetima i tu, uz niz drugih vjerskih obreda, uče zajedničku dovu.

Prethodnih mjeseci održane su dove u: Sudićima, Vrutcima, Vladajevićima, Bjelasovićima, Kaljini, Miletinama, Banjoj Lučici, Vukasovićima, Sirovinama, Dragoradima, Gajinama.

Na početku je prisutne poselamio imam džamije Rakova Noga Ahmed ef. Neretljak, nakon čega je kasidu o Rakovoj Nozi  autora Mehmeda Poračanina izvela Medina Poračanin, ašere je učio Jasmin ef. Bajrić, te  je uslijedilo izvođenje mevluda, ilahija i recitacija. Potom se prisutnima u ime Medžlisa IZ Kaljina obratio glavni imam Sead ef. Drinjak naglasivši važnost održavanja tradicije, njegovanja baštine i ovakvih susreta. Poseban vaz održao je Mustafa ef. Klanco jer je prethodno najavljeni Edhem ef. Čamdžić preuzeo druge hitne obaveze. Mustafa ef. Klanco rođen je u Sudićima,  nakon završetka Gazi Husrev-begove medrese i FIN-a karijeru je izgradio u Njemačkoj. Ovom prilikom je naglasio važnost dovišta koji nose porijeklo još od bogumilskih vremena, samo su dolaskom islama mjesta promijenjena i prilagođena islamskoj vjeri.  Klanco je ovom prilikom posebno istaknuo važnost kultiviranja i sela jer su zbog napuštanja sela propale i velike islamske civilizacije, te unapređenja infrastrukture i životnih prilika u selu i da dove ne trebaju biti jedino mjesto susreta “jer bez sela nema ni grada, važno je ne rušiti dimnjake i da se barem jednom u godini naloži vatra vidi dim iz dimnjaka kuće.” Osvrnuo se i na brojne alime koji su dali značajan utjecaj i nastojali se boriti za mulalučki kraj, ali im je baklja brzo ugašena, pritom pomenuvši Mustafu ef. Gljivu, Ismeta Gurdu, Mustafu Sjenara i dr.  

-Zadatak islamske zajednice je da ljude produhovi, oplemeni, učini dobrim ljudima, a dužnost državae je provođenje pravde među ljudima. S obzirom na to koliko država iskorištava prirodna bogatstva ovog kraja, šume, trebala bi nešto i vratiti ovom kraju, naglasio je Klanco.

Nakon proučene hatme dova, klanjan je podne namaz a potom održan sportsko-kulturni program, uz brojne discipline, a bilo je i pjesme i druženja uz želju i nadu da se u većem broju okupe sljedeće godine.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Džamija Rakova Noga

Džamija Rakova Noga  pripada Medžlisu Islamske zajednice Kaljina, a dugogodišnji imam u džamiji a bio je Alija efendija Klanco. Tarihi na nišanima govore da je džamija sagrađena ili krajem šesnaestog ili početkom 17. stoljeća i zaštićeni je historijski kulturni spomenik BiH. Jedan od prvih poznatijih imama bio je hafiz Terović, a njegova majka Džemila bila je vlasnica zemljišta i ukopana u haremu džamije prije 300 godina. Džamija je gorjela dva puta i prvi put je obnavljana 1874.godine, a drugi put je zapaljena 1992. godine, a njena obnova počinje 2007. godine. Džamija je potpuno obnovljena i svečano otvorena 26.08.2012. godine. Priča o  džamiji u Rakovoj Nozi jedna je od onih lijepih o dostojanstvenom uzdizanju iz pepela, o neuništivosti pravih vrijednosti i o snazi i ljubavi jedne žene prema svom zavičaju i svojoj vjeri. Sve je to u ovaj historijski obnovljeni spomenik utkala vakifa obnovljene džamije Sadeta Gurda Katica uz pomoć muža, porodice i džematlija. Njoj su se mektebske lekcije urezale u srce a naučila ih je od dugogodišnjeg imama u džamiji Alije Klance.Vezana za džamiju od djetinjstva jer je i njen otac Avdo Gurda, bio vakif ove džamije prije rata, dočekala je ostvarenje svog sna i posvetila svoje djelo uzvišenom Bogu, a vjernicima poklonila mjesto dove i okupljanja.

Rakovskoj džamiji-Mehmed Poračanin

Pusto polje
Nigdje ništa
Usred polja
Bogomolja
Prijeko Mlakve
Sunce grije
Ispod potok
Jeste,nije
Iznad šuma
Bukva,jela
Usred polja
Ona bijela
Kad je vidiš
Biser li je
A gdje su joj
Džematlije

A u trenu
Čini mi se
K'o da ezan 
Zauči se
A niz Mlakve
Idu ljudi
Uz Budavu
K'o konj gudi
A odozgo
Terezijom
Ide insan
S ahmedijom
U grupama
Sa svih strana
Eto starih
Mulalučana
Palančani
Vladvčani
Sirovinci
Lipničani
Bogami i Vukničani
Banjelučki svi 
Mumini
Bez imama
Imamovljani
I sa njima
Bjelašćani
Jedan Gurda
Jedan Rapa
Svakom je 
Na glavi kapa
U džamiju 
Pristigoše
Selamiše
Posafaše
Allahu se
Pomoliše
Ramiz hodža
Sa mimbera
Lijepu hutbu
Održaše…..

Pusto polje
Nigdje ništa
Usred polja 
Bogomolja
Sama čuti
Vakat stari
Sama svoje
Brige vari
Njene stare
Džematlije
Svi su sada
Rahmetlije
Nije bila
Bez džemata
Do današnjeg
Čudna vakta
U godini
Jednom samo
Sad joj vrata
Otvaramo

Pusto polje
Nigdje ništa
Usred polja
Bogomolja….