Konkretno o knjizi –„Svjetlo koje ne vidimo“ i „Nevakat“

Da li ste znali da ljubav prema čitanju vaš mozak može zaštititi od Alchajmerove bolesti, smanjiti uticaj stresa na vaš organizam, osnažiti pozitivno mišljenje i ojačati prijateljske veze?  I ove sedmice u emisiji “Konkretno o knjizi” ne propustite izvrsne preporuke i već sutra dođite u Biblioteku Ilijaš po omiljenu literaturu.

Anthony Doerr –Svjetlo koje ne vidimo

Nakon dvije zbirke priča, jednog romana i knjige o Rimu, značajnog broja književnih nagrada i uvrštenja na listu najboljih mladih američkih romanopisaca,  Anthony Doerr se upustio u 10 godina dugačku avanturu istraživanja i pisanja romana „Svjetlo koje ne vidimo“, što je rezultiralo s preko 500 stranica „teškom“ knjigom i Pulitzerovom nagradom za 2015. godinu, kao i 40 sedmica provedenih na top listi najboljih knjiga New York Timesa.

Roman je podijeljen na 14 brojevima i godinama/datumima naslovljenih poglavlja  u kojima čitatelj, prateći radnju smještenu u vrijeme Drugog svjetskog rata biva translatiran iz Francuske u Njemačku i nazad, dvije paralelne priče, dva paralelna života, odvojena kilometrima, a sve vrijeme spojena onim što se ne vidi , onim što će, naposljetku, ta dva puta i života susresti. Kratke cjeline u kojima se odnos dvoje mladih bića koja s protekom rata naizgled nasumično kruže u konstelaciji rečenica književnog teksta postupno oblikuje u sve bliže i opipljivo tkivo izmjenjuju se u bljeskovima, kratkim šumovima koje stvara otvaranje stranica knjige, šuštanju koje se čuje prilikom prebacivanja s jedne na drugu frekvenciju radio stanica.

Marie-Laure djevojčica koja živi s ocem nedaleko od Prirodnoslovnog muzeja u Parizu. Nakon ulaska nacista u grad, otac i njegova djevojčica, slijepa od šeste godine, bježe stricu u sjevernu Francusku, u grad Saint-Malo. Ono što Marie –Laure ne zna jeste da njen otac sa sobom nosi ukleti dijamant koji nikako ne smije pasti nacistima u ruke.

S druge je strane Werner, siroče opsjednuto radijom, kome talenat za tehnologiju osigurava mjesto u brutalnoj Hitlerovoj omladini. Postajući svjesniji u čemu sudjeluje, Werner prolazi kroz pakao rata,a put ga dovodi u Saint-Malo, gdje se njegova sudbina ispreplete sa onom Marie-Laure.

Njih dvoje su janaci romana „Svjetlo koje ne vidimo“ . Ovu ideju pisac je dobio  kad je, vozeći se u podzemnoj, ugledao neznanca koji je izgubio živce u trenutku kada mu je nestalo signala za mobitel.

„Sjećam se da sam pomislio kako smo brzo zaboravili kakvo je čudo razgovarati s nekim ko nije blizu. I palo mi je napamet da bih  mogao čitatelje podsjetiti na to koliko je našim precima sam radio bio čudesan izum, kako su se osjećali kad su u svojoj kući čuli glas stranca. Iz toga se rodila slika dječaka koji je negdje zarobljen i djevojčice koja mu čita priču“, pojasnio je Doerr.

Godine rada na tekstu rezulturale su prekrasnom, kompleksnom prozom koja se može čitati i kao roman o potrazi za dobrotom u dobroti nesklonim vremenima, kao i roman o hrabrosti, koji se najčešće upoređuje sa još jednim hit-romanom Kradljivica knjiga.

Američki kritičari natjecali su se u pohvalama romana, pa je tako Svjetlo koje ne vidimo Booklist opisao kao „roman u kojem se živi, roman iz kojeg se uči“, a jezik  kojim piše autor kao nešto što „nadilazi sve granice smrtnika“.

Roman je postigao veliki uspjeh među čitateljima, pa tako ova beskrajno dirljiva , poetična proza  koja se doslovno ne ispušta iz ruku , ne silazi sa top-listi najprodavanijih knjiga u SAD-u, a roman je u kratkom roku objavljen u 29 zemalja.

Anthony Doerr, pisac kojej je časopis Granta 2007. godine uvrstio na listu 21 najboljih mladih američkih romanopisaca, ovom svojom knjigom, napokon je dobio i priznanje široke publike.

Derviš Sušić –„Nevakat“

Ovaj povijesni, obiteljski i psihološki roman izdan je 1986. godine. Roman je jedna od najopširnijih proznih književnih vrsta te u današnje vrijeme jedna i od najpopularnijih književnih vrsta. Većina radnji u romanima je smještena u prošlost, pa tako i u djelu Nevakat. Likovi i radnje su povezani sa stvarnim radnjama i događajima, a elementi i likovi stvarnih i poznatih povijesnih ličnosti uklopljeni u samu radnju romana, no oni se ne nameću kao glavna tema romana.

Nevakat je jedna od vrsta romana koji vjerno opisuje i dočarava duševno stanje likova i da je kojim slučajem nepoznato da je roman Nevakat objavljen 1986. godine, čija radnja je smještena u osamnaesto stoljeće, čitatelj bi mislio da u rukama drži suvremeni roman. Derviš Sušić kao da je imao vidovite moći jer je stanje u kojem je Bosna tada bila izložena, od raznih ratova, skoba i unutarnjih previranja koji su joj onemogućavali da se razvija kao druge zapadnoeuropske zemlje u svijetu, Derviš je opisao također i danjašnje stanje Bosne. On piše da je Bosna na umoru od boljki iznutra i od posjekotina izvana. U kakvom je stanju bila nekada, u takvom stanju je i danas.

Radnja romana prati život mladog Agnana Babunića koji svoju mladost provedenu na bojištima, ratištima i putovanjima po Europi i sticanje raznih sposobnosti i učenja želi iskoristiti za unaprijeđenje svog rodnog kraja i svog imanja. Pratimo razvoj njegove obitelji, nesuglasice i razmirice. Njegovu želju i rad da učini svoju obitelj imućnima i razvijanima unatoč zaostaloj Bosni. Radnja također prati običaje i odnose između žena i muškaraca u 18. stoljeću.

Povijesna ličnost koju Derviš navodi u svom romanu je Hadži Mehmed-paša Kukavica koji je bio bosanski valija od 1752. godine do 1756. godine i 1757. godine do 1760. godine. Poznato je da je rođen u Foči u Bosni i istaknuo se svojim odlučnim mjerama u jačanju države te gradnjom mnogih objekata koji su i dan danas poznati u Bosni. Poznat je također i po svojoj vladavini u teškim vremenima Bosne kada je slabila moć turske carevine. Bosna je doživljavala stalne pobune, njihov neprijatelj je konstantno prijetio oružanim napadom i agresijom. Ugušio je veliku seljačku bunu 1753. godine koja je izbila u Tešnju 1747. godine. Naime, ta ista buna kasnije se proširila na Mostar, Sarajevo i šira područja Bosne.

Hadži Mehmed-paša Kukavica je među istaknutijima, ako ne i najistaknutiji, u nizu brojnih namjesnika Bosne toga vijeka. Kako bi došao na tu poziciju morao je odigrati dvije ključne uloge: Mehmed-paša je bio bosanski namjesnik i bosanski vakif. Hadži Mehmed-paša Kukavica bio je najveći bosanski vakif u vrijeme prvih godina sedamnaestog stoljeća. Zaslužan je za izgradnju osamdesetak javnih objekata u osam različitih mjesta, a u samoj Foči čak više od deset objekata. te arhitekture

Derviš Sušić biografija

Derviš Sušić poznati je bosanskohercegovački književnik i novinar značajan za književnost druge polovine 20. vijeka.

Rođen je 1925. godine u Vlasenici gdje je završio osnovnu školu, dok je nižu gimnaziju završio u Tuzli. Još kao đak Učiteljske škole u Sarajevu učlanjen je u SKOJ, a godinu kasnije pridružio se partizanima. Politička aktivnost i opredjeljenje značajno je utjecalo na njegov književni rad.

Kasnije je radio kao učitelj i novinar i to kao urednik Omladinske riječi, a kasnije i kao urednik sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje. U Tuzli je bio referent za kulturu, a zatim i upravnik Narodne biblioteke. Ta biblioteka nazvana je njegovim imenom 2002. godine. Imenovan je za savjetnika Centralnog Komiteta SK u Sarajevu.

Sušićeva bibliografija broji preko 20 djela, za koja je dobio niz nagrada. Među njima je i Dvadesetsedmojulska nagrada te nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.

Neka od njegovih djela su “Jabučani”, “Momče iz Vrgorca”, “Ja, Danilo”, “Danilo u stavu mirno”, “Pobune”, “Uhode”, “Tale”, “Žar i mir” i mnoge druge.

Derviš Sušić umro je u Sarajevu 1990. godine.

Nedavno sprovedena studija na Raš univerzitetskom medicinskom centru pokazala je da čitanje može „izbrisati“ nekoliko godina starosti našeg mozga.

Odrasli koji svoje slobodno vreme provode angažovani u kreativnim i intelektualno izazovnim aktivnostima (kao što je čitanje) za oko 32% imaju nižu stopu pada kognitivnih funkcija kasnije tokom života. Zanimanje omiljenom literaturom može smanjiti nivoe nezdravnih hormona stresa poput kortizola, prenosi „Weight Watchers“.

Nadamo se da ćete ova istraživanja imati u vidu i ako već niste pasionirani čitatelji, da ćemo Vas podstaknuti da postanete što prije.

Pripremili : Semir Spahić i Jasmina Masnopita-Biblioteka Ilijaš

Uredila : Nermina Durić-Kahvedžić