Tokom ratnih godina Zetra je dijelila sudbinu ostatka Sarajeva, koje je, pod konstantnim granatiranjem s položaja Vojske RS, bilo u velikoj mjeri razrušeno. Tek nakon završetka Agresije na Bosnu i Hercegovinu aktivirani su planovi o rekonstrukciji tada najveće sportske dvorane u BiH
Na današnji dan, 21 maja 1992. godine, granata ispaljena sa četničkih položaja, zapalila je olimpijsku dvoranu “Zetra”. Granata je oko 12 sati ispaljena iz naselja Kromolj, u blizini ZOO vrta Pionirska dolina. Pripadnici Teritorijalne odbrane i vatrogasci su pokušali ugasiti vatru, ali nisu bili u stanju, jer su agresori, kada su vidjeli da vatrogasci gase požar, počeli sa još žešćim granatiranjem. Za nekoliko sati od dvorane u kojpoj su svečano zatvorene 14. Zimske olimpijske igtre, ostao je samo kostur ispod kojeg će se nešto kasnije smjestiti snage UNPROFOR-a.
Neposredno pred početak Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Sarajevu, koje su održane 1984. godine, bilo je jasno da će glavni grad Bosne i Hercegovine, ako želi organizirati jednu takvu smotru, morati uložiti značajna sredstva u infrastrukturu. Dolazak sportista iz cijelog svijeta podrazumijevao je uređivanje postojećih sadržaja na našim planinama, gradnju olimpijskih naselja, smještajnih kapaciteta, ali i olimpijske dvorane u kojoj će se održavati sva dvoranska takmičenja.
Shvativši značaj Olimpijskih igara, koje su zbog ugleda našeg glavnog grada morale biti organizirane najbolje do tada, u Sarajevu su počeli izgradnju moderne dvorane koja je trebala ispuniti sve zahtjeve Međunarodnog olimpijskog komiteta. Za lokaciju je odabrano naselje Koševo, koje i danas stanovnike Bosne i Hercegovine i većinu turista podsjeća na period kada su se u Sarajevu održale ZOI.
Zahtjevan posao i kratki rokovi nisu spriječili bosanskohercegovačke entuzijaste koji su uz veliki napor 14. decembra 1982. godine otvorili vrata buduće Olimpijske dvorane Zetra. Moderna i odgovarajuće opremljena dvorana bila je spremna ugostiti najbolje svjetske sportiste, ali je na to morala čekati dvije godine do zvaničnog početka Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Dvorana je otvorena za potrebe Svjetskog prvenstva za juniore u umjetničkom klizanju, ali je to bila samo proba za najveće ikad održano takmičenje u našoj domovini. Arhitekti dvorane bili su Dušan Đapa i Lidumil Alikalfić.
Nakon prvenstva u umjetničkom klizanju, koje je otvorio predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch, bilo je jasno da Sarajevo posjeduje za to vrijeme impozantan objekt. Tokom Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, u februaru 1984. godine, posjetioci su mogli uživati u bravurama najboljih svjetskih sportista koji su isticali dobre uvjete u novoj sarajevskoj ljepotici Zetri. Završetkom ZOI, Zetra je nastavila služiti prvobitnoj namjeni, ali i kao koncertno mjesto.
Tokom ratnih godina Zetra je dijelila sudbinu ostatka Sarajeva, koje je, pod konstantnim granatiranjem s položaja Vojske RS, bilo u velikoj mjeri razrušeno. Tek nakon završetka Agresije na Bosnu i Hercegovinu aktivirani su planovi o rekonstrukciji tada najveće sportske dvorane u BiH.
Bilo je potrebno nekoliko godina da se stvore svi potrebni uvjeti da bi se Zetra ponovno stavila u funkciju, a to je učinjeno 1999. godine, kada je obnovljenu dvoranu ponovo otvorio Juan Antonio Samaranch, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Ono što je posebno zanimljivo istaći za ovu dvoranu jeste njeno ime koje je ponekad zlonamjerno povezivano s islamskom “zelenom transverzalom”. Ovakva podmetanja od strane srpskih medija uništio je prvi direktor Olimpijske dvorane Zetra Slavko Malec koji je prije nekoliko godina objasnio da Zetra jeste dobila ime po zelenoj transverzali, ali ne po onoj političkoj, kako su pojedini srpski mediji nastojali prikazati, već onoj po kojoj s planine Bukovik svjež zrak dolazi u Sarajevo.
Danas Olimpijska dvorana Zetra nosi ime po bivšem predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta Huanu Antoniju Samaranchu koji je obezbijedio novac za njenu obnovu.
(STAV)
